
Kolumna Biljane Stepanović
Sad već stvarno preliva
Broj 44, oktobar 2017
Da li se mlada, neuka i nepromišljena gradska sekretarka za kulturu Beograda Ivona Jevtić sama izletela/istakla najavom da će se uskoro i ulazak na...
Broj 44, oktobar 2017
Vesna Vujić
0
Prema zakonu o restituciji, nacionalizacijom imovine zadužbine su uglavnom prestale da postoje, pa danas mali broj njih može da ostvari pravo na vraćanje imovine. Institucije od nacionalnog značaja od 2011. traže izmenu propisa ili donošenje posebnog zakona kojim će im biti vraćene nekretnine, zgrade, stanovi i zemljište. Vlada Srbije, za sada, ne pokazuje nameru da im izađe u susret. Nije im čak ni odgovorila
Vlajko Kalenić ostavio je sav svoj veliki imetak za pomaganje siromašnih učenika "koji su se odali izučavanju narodne ekonomije”. Ministarstvo prosvete je 1931. osnovalo Kalenićevu zadužbinu, čija je imovina nacionalizovana posle Drugog svetskog rata. Beogradski univerzitet je početkom 21. veka obnovio njen rad, na osnovu rešenja Ministarstva kulture Republike Srbije iz 1996. godine .
Slična je priča i drugih velikih dobrotvora koji su do Drugog svetskog rata osnivali zadužbine i fondacije, ili testamentom ostavljali imovinu za njihovo osnivanje radi podsticaja napretka pojedinaca i ustanova, pre svega u prosveti, nauci i kulturi. Bogati trgovci i zanatalije, ali i naučnici, službenici, nastavnici, pa i vlasnici malog imetka, zaveštali su svoju imovinu za unapređenje obrazovanja, stipendiranje naučnika, pomaganje siromašnih, a uspešnih učenika i studenata. Zato ne čudi što su najznačajnije zadužbine ostavljene Univerzitetu, Srpskoj kraljevskoj akademiji i Matici srpskoj, kao najvažnijim kulturno-prosvetnim i naučnim institucijama.
Obnova Kalenićeve zadužbine bi mogla da bude priča sa srećnim krajem, u kojoj je volja velikog dobrotvora još za života, zbog čega je nazvan "srpski Nobel,” posle gotovo jednog veka dobila puni smisao. Ali njegovo zaveštanje, kao i u slučaju stotine drugih darodavaca, još nije sasvim ispunjeno. Naime, zakonski propisi o restituciji iz 2011. godine ne omogućavaju na jednak način svim institucijama vraćanje vlasništva, obeštećenje, pa i pravo korišćenja nacionalizovanih zgrada i zemljišta starih zadužbina.
O kolikom problemu je reč govori podatak iz Arhiva Srbije da je za period od druge polovine 19. veka do sedamdesetih godina prošlog veka, u Ministarstvu prosvete registrovano oko 1.100 zadužbina. U APR-u ih je danas zvanično tek 129. Za vreme sređivanja dokumentacije, beležeći ciljeve zbog kojih je ostavljan imetak, arhivari ističu utisak o snažnoj svesti darodavaca o važnosti obrazovanja i nauke za razvoj male, zaostale države Srbije.
Činjenica je da je u međuvremenu deo imovine prvih dobrotvora nestao, uglavnom je reč o obezvređenom novcu i hartijama od vrednosti, a neke zgrade su porušene. Tako je propao i deo imovine koji je ostavljen Srpskoj akademiji nauka i umetnosti. Akademik Bogdan Šolaja, predsednik Komisije za zadužbine SANU, navodi primer imovine Mihajla Pupina u iznosu od 1.350.000 dinara, koju je namenio za publikacije i kupovinu umetničkih dela za Narodni muzej. A nacionalizovana zgrada na uglu Knez Mihailove i Čika Ljubine, zadužbina porodice Vidaković, srušena je i tu je podignut poslovni centar.
Iako je Zakonom o zadužbinama i fondacijama zabranjeno otuđenje ili opterećenje imovine koja je zadužbinama oduzeta posle Drugog svetskog rata, ipak su neki stanovi pa i cele zgrade prodati. Akademik Šolaja podseća da je u procesu privatizacije otuđen hotel Balkan, zadužbina Samuila i Goluba Janića iz Mavrova. Prodato je nekoliko stanova, među njima i jedan od šest u zgradi u Knez Mihailovoj 34, prekoputa Akademije, koja je zadužbina porodice Avakumović, ostavljena SANU na upravu.
Prema rečima profesora Živana Lazovića, prorektora i jednog od upravitelja univerzitetskih zadužbina, na osnovu rešenja Ministarstva kulture iz 1995/96. godine, Beogradski univerzitet je dobio nazad pravo korišćenja, odnosno upravljanja na nekim zadužbinskim zgradama, stanovima i poslovnim prostorom na opštinama Stari grad i Vračar, ali ne i onim na području Zvezdare, Zemuna i Savskog venca jer su se te opštine oglušile na zvaničnu odluku Ministarstva. Univerzitet je tako od 2000. godine obnovio rad 11 zadužbina i dve fondacije. Među značajnom ostavštinom kojom Univerzitet trenutno upravlja su: Fondacija Milana Stefanovića Smederevca i njegove supruge Darinke, zadužbine Dragoljuba Marinkovića, Đoke Vlajkovića, Vlajka Kalenića, Milivoja Jovanovića i Luke Ćelovića, Rade i Milana Vukićevića, Svetozara Vidakovića i žene Magdalene i Veselina Lučića.
Od 2011. godine, kada je stupio na snagu Zakon o vraćanju oduzete imovine i obeštećenju, BU traži vraćanje vlasništva nad imovinom velikog broja svojih zadužbina. Svih 35 zahteva za povraćaj je odbijeno od Agencije za restituciju, kao i od drugostepenog organa, Ministarstva finansija.
"U slučaju obnovljenih zadužbina, obrazloženje za odbijanje vraćanja imovine je da nemaju kontinuitet u radu, odnosno da su danom registracije u APR-u to nova pravna lica. Pa nisu ni mogle da rade kad im je oduzeta imovina, a kad im je bilo omogućeno, obnovile su rad ali prekid od pedeset godina se tumači kao da nije reč o istoj zadužbini. Pri tome, iz Ministarstva kulture imamo potvrdu da je određena zadužbina osnovana krajem 19. veka ili posle 1900. godine. Kada je reč o zadužbinama koje nisu obnovile rad, mi smo kao Univerzitet u njihovo ime podneli zahtev i tu smo odbijeni sa obrazloženjem da nismo legitimisani da u ime zadužbine potražujemo tu imovinu”, objašnjava prorektor Lazović.
Broj 44, oktobar 2017
Da li se mlada, neuka i nepromišljena gradska sekretarka za kulturu Beograda Ivona Jevtić sama izletela/istakla najavom da će se uskoro i ulazak na...
Broj 44, oktobar 2017
Za poslednjih 14 godina, koliko poslujemo u Srbiji, Carlsberg je u domaće tržište uložio više od 220 miliona evra, pre svega u proizvodne pogone, p...
Broj 44, oktobar 2017
Da li je privatizacija društvene svojine u Srbiji bila neophodna, a pre svega da li je dobro i pametno izvedena, odnosno kolika je od nje korist a ...
Broj 44, oktobar 2017
Preduzetništvo se promoviše s jedne strane, a s druge postoji toliko nebuloza na svakom koraku, da to nema smisla. Da dodaš jednu novu delatnost, p...
Broj 44, oktobar 2017
Ekonomski fakultet u Beogradu ove godine obeležava 80 godina rada. Za sve te godine, na njemu je diplomiralo više od 50.000 ljudi, više od 4.000 nj...
Broj 44, oktobar 2017
U Srbiji se godišnje sprovede javnih nabavki u vrednosti od skoro tri milijarde evra, a prema nalazima Državne revizorske institucije više od četvr...
Broj 44, oktobar 2017
Rad, rad i samo rad, to je osnovni životni moto. U lošim uslovima poslovanja, prevarama sa partijskim firmama, sa teškom naplatom potraživanja, uz ...
Broj 44, oktobar 2017
Ima tome skoro dve godine kad je tadašnji premijer Vučić najavio izgradnju nacionalnog stadiona. Nekoliko dana pre pisanja ovog teksta gradonačelni...
Broj 44, oktobar 2017
U redu, reći će kritičari: možda je kapitalizam produktivniji, ali je socijalizam pravedniji. Argument ide ovako: kapitalizam stvara velike društve...
Broj 44, oktobar 2017
Da bi jedna kompanije imala uspeh u svom lobističkom poduhvatu, neophodno je najpre da definiše šta želi da postigne. Nakon određivanja cilja, na p...
Broj 44, oktobar 2017
U poslednjih nekoliko godina u oblasti predškolskog i školskog obrazovanja nastalo je nekoliko važnih problema kojima se javnost često bavila. Oček...
Broj 44, oktobar 2017
Razbijajući mnoge društvene predrasude, Terez Taker uspela je da sa četrdeset godina, razvedena, uz dvoje male dece, pokrene softversku kompaniju k...
Broj 44, oktobar 2017
Ne znam šta da kažem. Možda da počnem "disclaimer”- ovaj tekst nije o košarci. Da li je košarka u finalu bila dobra ili antikošarka promašenih zice...
Broj 44, oktobar 2017
Ministarstvo poljoprivrede nije odgovorilo na naše pitanje da li će u Srbiji biti dozvoljena proizvodnja i promet genetski modifikovanih organizama...
Broj 44, oktobar 2017
Mnoge zemlje zahvaljujući olakšicama i podsticajima za kupovinu električnih automobila beleže pravi bum, kao na primer Danska, koja sada postepeno ...
Broj 44, oktobar 2017
U zemlji u kojoj privatna imovina nije zaštićena jer se niko ne može pouzdati u zaštitu prava u sudskom postupku, osim ukoliko nije u vezi sa jakim...
Broj 44, oktobar 2017
Živimo u nikad glupljoj i fašističkijoj državi, u kojoj taj fašizam sprovode amateri i diletanti. I to je jezivo. Ovako situaciju u Srbiji ocenju...
Broj 44, oktobar 2017
Tradicija i reputacija Bitefa su vrlo prisutne u svetskom pozorištu, one nam dosta pomažu čak i oko cena predstava: neke dobijamo jeftinije nego št...
Broj 44, oktobar 2017
Rijeka je izabrana za evropsku prestonicu kulture za 2020. godinu. Tim svečanim povodom jadranski lučki grad se ambiciozno ulepšava, pravi planove ...
Broj 44, oktobar 2017
Turista ima raznih – onih od kojih lokalno stanovništvo pokušava da se odbrani, onih koji samo hodaju i škljocaju nesvesni kuda idu, onih koji sa s...
Broj 44, oktobar 2017
Makedonska grupa konceptualnih umetnika Patem putuje kroz prostore bivše zajedničke zemlje, osmišljavaju i prave svoju umetnost na terenu. Ideje i ...
Nema komentara