

Naučnici upozoravaju: Ako se smanji broj divljih pčela, prete nestašice hrane
-
30.07.2020.
-
10:00
-
The Guardian
-
2 komentara
Smanjenje boja pčela u prodručjima gde se stanovništvo bavi poljoprivredom moglo bi da ograniči proizvodnju nekih prehrambenih kultura, pokazala je studija koja je nedavno objavljena u Sjedinjenim Američkim Državama, piše Gardijan.
"Usevi koji su imali više pčela na raspolaganju dali su znatno veče prinose. To nas je iznenadilo, nismo očekivali da zavise od njih u tolikoj meri", izjavila je Rahela Vinfri, sa Univerziteta Rutgers, koja je učestvovala u najnovijem istraživanju.
Dodaje se da su naročito ugrožene divlje pčele, kao što su na primer bumbari.
Sve to može imati globalne posledice i izazvati velike nestašice hrane, uopozoravaju naučnici, jer pčele oprašuju brojne biljne vrste koje se koriste u ljudskoj ishrani.
Oni gube svoja staništa zbog upotrebe toksičnih pesticida i sve većih klimatskih promena, a domaće pčele, koje uzgajaju pčelari susreću se sa brojnim bolestima.
Sve su to činjenice koje brinu i upozoravaju da tri četvrtine biljnih ptehrambenih kultura u svetu moglo da ostane bez oprašivača.
Od sedam biljnih kultura koje su posmtrane u 13 američkih saveznih država, čak pet je pokazalo da im neodostatak pčela itekako može smanjiti prinose.
Tu spadaju jabuke, borovnice i trešnje.
Napominje su da su divlje pčele često efiksaniji oprašivači od domaćih pčela, kao i da je nekoliko vrsta u ozbiljnom opadanju.
Rđavi prugasti bumbar, na primer prva je vrsta koja je stavljena pod zaštitu 2017. godine, jer je u poslednjih 20 godina njegova populacija opala za čak 87 odsto.
U Kaliforniji, gde se inače gaje bademi, svake godine na pašama gostuje veliki broj domaćih pčela, koje se dovoze u zatvorenim košnicama, baš zbog njihove velike uloge u oprašivanju te biljke.
Sjedinjene Države su među liderima u trendovima povećane proizvodnje hrane, pa samim tim ne vode brigu o ovim insektima.
Praktikuju velike površine sa jednom vrstom useva, koriste velike količine insekticida i uništavaju divlje bilje, koje je neophodno pčelama.
ŠTA KAŽU PODACI I PROGNOZE
Prema podacima Ujedinjenih nacija, količina useva koja je zavisna od insekata i drugih oprašivača povećala se za 300 odsto u poslednjih pola veka.
Nedostatak oprašivanja može doprineti da određene vrste voća i povrća postanu skuplje i ređe, dok neće uticati na kulture poput pirinča, pšenice i kukuruz koje se oprašuju pomoću vetra.
Naučnici savetuju da se poljoprivrednici bolje informišu o značaju oprašivanja i da koriste propisane količine pesticida i veštačkih đubriva.
Upozoravaju da se problemi sa nestašicama hrane neće destiti za 10 ili 20 godina, je su već sada vidljivi.
Komentari (2)

Radoje
U Srbiji bi pcelarstvo trebalo da postane drzavni posao gde bi pcelari imali kamione sa pcelama a "pasnjake" bi organizovale poloprivredne zadruge po potrebi. Med bi tu imao sporednu ulogu i drzava bi ga prodavala za podmirivanje troskova.
Slavko
""Usevi koji su imali više pčela na raspolaganju dali su znatno veče prinose. To nas je iznenadilo, nismo očekivali da zavise od njih u tolikoj meri", izjavila je Rahela Vinfri, sa Univerziteta Rutgers, koja je učestvovala u najnovijem istraživanju." Otkrila rupu u saksiji. Nesretnicu je iznenadilo ono što kod nas svaki poljopšrivrednik zna od rođenja! Sledimo SAD i - uništićemo planetu.