Vesti iz zemlje

18.01.2021. 11:28

exyuaviation.com

Autor: Nova Ekonomija

Najslabija godina za beogradski aerodrom od 2003. godine

Beogradski aerodrom "Nikola Tesla" je u 2020. godini prevezao oko 1,9 miliona putnika, što predstavlja pad od 69,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi portal EX-YU Aviation. To je bio najslabiji rezultat za glavni grad Srbije od 2003. ...

Foto: Pexels

Beogradski aerodrom „Nikola Tesla“ je u 2020. godini prevezao oko 1,9 miliona putnika, što predstavlja pad od 69,1 odsto u odnosu na prethodnu godinu, prenosi portal EX-YU Aviation. To je bio najslabiji rezultat za glavni grad Srbije od 2003. godine, obzirom da je i broj komercijalnih letova bio za za 52,2 odsto manji nego lane.

„Ova situacija rezultat je strogih ograničenja putovanja koja su uspostavljena širom sveta zbog borbe protiv širenja COVID-19“, saopštio je operator aerodroma „Nikola Tesla“, kompanija Vansi (VINCI).

Ovog januara beogradski aerodrom ima ukupno 1.428 redovnih dolaznih i odlaznih komercijalnih letova, što predstavlja pad od 66 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine.

Za razliku od januara 2020. godine, nekoliko avio-kompanija privremeno je obustavilo poslovanje u Beogradu, uključujući LOT Polish Airlines, Alitalia, Aegean, TAROM, Air France i Transavia, dok su Etihad i Mahan Air u potpunosti prekinuli da nude usluge.

S druge strane, Montenegro Airlines, koji je bio treći najveći prevoznik na aerodromu po broju izvršenih letova u januaru prošle godine, čeka restruktuiranje.

Uprkos tekućoj krizi u vazduhoplovnom sektoru, VINCI je ponovio da će nastaviti s višemilionskom proširenjem beogradskog aerodroma.

„Aerodromi VINCI nastavljaju sa svojim radovima na modernizaciji i proširenju velikim koracima kako bi ovu platformu učinili budućim održivim čvorištem u Istočnoj Evropi. Potpisivanjem 25-ogodišnjeg ugovora o koncesiji sa vladom Srbije, VINCI aerodromi zalažu se za transformaciju aerodroma u referentno čvorište. u jugoistočnoj Evropi: otvaranje novih ruta, poboljšanje protoka putnika, jačanje srpskog turizma i primena politike zaštite životne sredine“; dodaje se u saopštenju. 

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.