Tema ovogodišnjeg Međunarodnog dana planina, koji se obeležava svakog 11. decembra, jeste obnavljanje planinskih ekosistema, saopštio je Planinarski savez Srbije. Značaj planinskih ekosistema u svetu ogleda se u činjenici da zahvaljujući njima polovina čovečanstva ima pristup slatkoj vodi.
„Ova tema je odabrana da u potpunosti uključi planine u Dekadu Ujedinjenih nacija o obnovi ekosistema 2021–2030, koju zajedno vode Organizacija za hranu i poljoprivredu UN i Program UN za životnu sredinu“, dodaje se u saopštenju.
Kako se naglašava, ova dekada je prilika da se „ujedine politička podrška, naučna istraživanja i finansijski resursi“ kako bi se značajno ubrzala obnova i sprečila dalja degradacija planinskih ekosistema.
„Međunarodni dan planina 2023. je prilika da se poveća svest o važnosti planinskih ekosistema i pozove na rešenja zasnovana na prirodi, najbolje prakse i investicije koje grade otpornost, smanjuju ranjivost i povećavaju sposobnost planina da se prilagode svakodnevnim pretnjama i ekstremnim klimatskim događajima“, kažu u Planinarskom savezu Srbije.
„Planine pokrivaju oko 27 procenata Zemljine površine i predstavljaju oko polovine svetskih žarišta biodiverziteta. Кao vodotornjevi, one snabdevaju slatkom vodom polovinu čovečanstva“, naglašavaju u Planinarskom savezu Srbije.
Takođe, one su i dom izuzetnog spektra biljaka i životinja, kao i mnogih kulturno raznolikih zajednica sa različitim jezicima i tradicijama.
„Od regulacije klime i vodosnabdevanja, do održavanja i očuvanja zemljišta, planine su ključne za naše živote i egzistenciju“, dodaje se u saopštenju.
Planinski krajolik na ZlatiboruFoto: Nova ekonomija/Čedomir Savković
NEGATIVAN UTICAJ KLIMATSKIH PROMENA
Ipak, planine pate od uticaja klimatskih promena i neodrživog razvoja, povećavajući rizike za ljude i planetu:
„Klimatske promene ugrožavaju protok vode, a brzo rastuće temperature primoravaju planinske vrste i ljude koji zavise od ovih ekosistema da se prilagode ili migriraju“.
Strme padine znače da krčenje šuma za poljoprivredu, naselja ili infrastrukturu može uzrokovati eroziju tla kao i gubitak staništa.
„Erozija i zagađenje narušavaju kvalitet vode koja teče nizvodno. 84 odsto endemskih planinskih vrsta je u opasnosti od izumiranja, dok se predviđa da će populacije niza drugih planinskih biljnih i životinjskih vrsta opasti i suočiti se sa izumiranjem“, piše u saopštenju.
Uspon na planinu Maglić, koja se nalazi na granici Bosne i Crne Gore, akcija Planinarskog društva Rujno iz UžicaFoto: Nova ekonomija/Čedomir Savković
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Nekoliko udruženja poljoprivrednika iz Srbije obeležiće u nedelju, 19. maja godišnjicu protesta i dogovoriće se koje će mere preduzeti zbog neispunjenih zahteva sa bivšom ministarskom poljoprivrede Jelenom T...
Oko 40 bivših radnika nekadašnje Fabrike reznog alata (FRA) u Čačku protestovalo je danas ispred Privrednog suda u tom gradu jer im ni posle šest mesci od prodaje fabrike nisu isplaćene zaostale zarade.
O...
U Privrednoj komori Srbije (PKS) danas je predstavljen MSP kompas, platforma od 75 indikatora koja meri stanje i napredak sekora malih i srednjih preduzeća u Srbiji u oblastima kao što su ljudski resursi, po...
Vatromet za Dan državnosti mogao je da košta građane Srbije stotine hiljada evra, pokazuju podaci do kojih je došao mediareform.rs. Ipak, pravu cenu je nemoguće saznati jer, suprotno propisima – javne nabavk...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.Ok