Prema Zakonu, 2010. godine je 4,8 miliona građana dobilo besplatne akcije NIS-a, 2011. godine Aerodroma, a 2012. godine Telekoma.
Oni koji nisu prodali akcije, ukoliko nisu dizali dividende, mogli su da skupe nešto više od dve hiljade dinara.
Međutim, neki građani tvrde da nisu dizali dividende, a da im je na šalteru Pošte rečeno da na računu nemaju ništa ili da imaju samo oko 350 dinara. Nekima je rečeno da ih uopšte nema u registru za besplatne akcije.
Član IO Poštanske štedionice Danko Pavlović ističe da građani sve informacije o kretanjima svojih akcija mogu dobiti na šalterima Poštanske štedionice.
„Poštanska štedionica ima detaljnu evidenciju o tome kuda su građani dali instrukcije da im se uplati novac“, kaže Pavlović.
Napominje da je prošao dosta dug period od primene Zakona o podeli besplatnih akcija i da je najčešći način isplate sredstava, odnosno prodaje hartija od vrednosti, obraćanje građana u poslovnicama Poštanske štedionice i davanje naloga za prodaju hartija od vrednosti i podizanje dividendi.
Građani su takođe mogli isto da urade u poslovnicama Pošte.
„Treći način, koji je najmanje zastupljen, jeste da su prilikom registracije hartija od vrednosti neki građani dali svoje postojeće tekuće račune gde su primali zarade“, objašnjava Pavlović.
Navodi da je provera moguća i u Centralnom registru, kome se može pristrupiti putem interneta.
Takođe, za sve informacije je dostupan i kol-centar Poštanske štedionice, gde pozivom na broj 011/2020292 građani mogu dobiti nepohodne informacije.