Posle 13 godina od privatizacije, somborsko društveno preduzeće za proizvodnju rukavica i autopresvlaka Crvena zvezda i zvanično je prestalo da postoji.
Naime, ovdašnji Privredni sud je nakon deceniju i po agonije ove nekada uspešne fabrike na obodu grada formalno oglasio zaključenje stečaja, što ujedno predstavlja osnov za brisanje iz privrednog registra firme koju, ne samo Somborci, doživljavaju i kao prvu žrtvu srpskog privatizacionog modela.
Društveno preduzeće Crvena zvezda privatizovano je davne 2003. godine, kada su najbolju ponudu, u visini od 1,3 miliona dinara, na aukciji u Novom Sadu dali članovi Konzorcijuma Panonija koji su činili Dušan Đermanović, Igor Sabo i Antun Kaić, koji je inače kao kadar LSV bio visokopozicionirani funkcioner u somborskoj gradskoj vlasti.
Skoro istovremeno su počele priče o tome da je cela transakcija kupovine somborskog društvenog preduzeća obavljena novcem ispumpanim iz nekada silnog novosadskog trgovinskog preduzeća Zvezda, a u celo ovo zamešateljstvo upleteno je i sremskomitrovačko Agroseme.
Slučaj, povodom kojeg je ubrzo pokrenuta i tužilačko-policijska istraga i koji nikada do kraja nije potpuno rasvetljen, i pored boravka pojedinih članova konzorcijuma u istražnom zatvoru, označio je potpunu propast ovog industrijskog pogona, koji je svoje batrganje, nakon raskidanja privatizacije 2006. godine nastavio pod rukovodstvom od države imenovanih menadžera.
Koliko su predstavnici države bili uspešni u biznisu proizvodnje rukavica i autopresvlaka, dovoljno rečito govori podatak da ova firma, usled nedostatka sredstava, nije uspela ni da uđe u stečajni postupak, pa samim tim ni da pošalje svoje radnike makar na evidenciju Nacionalne službe za zapošljavanje.
Na kraju je troškove pokretanja stečaja platila tadašnja Opština Sombor, poslednjih 60 radnika je upućeno na avidenciju NSZ, nakon čega su fabričke hale volšebno očerupane, mašine nestale, ubrzo je pokidana stolarija, instalacije, a fabrika i fizički nestala.
Dubina pada somborske privrede, kojem je fabrika rukavica i autopresvlaka Crvena zvezda bila možda i najslikovitiji vesnik, može se izmeriti prostom činjenicom da je u ekonomiji Sombora i njegove okoline je 1989. godine bilo zaposleno 31.212 radnika, da bi 2000. godinu ovaj grad dočekao sa svega 16.930 zaposlenih.