Srbija

06.08.2024. 16:21

Autor: Nova ekonomija

Dan rudara u senci polemike o litijumu i bez sudskog epiloga za stradale

Foto: Pixabay

Srbija

06.08.2024. 16:21

U Srbiji se 6. avgust obeležava kao Dan rudara, u znak sećanja na nesreću i veliki štrajk u Senjskom rudniku iz 1903. godine, kada su pripadnici ove profesije prvi put organizovano pokušali da se izbore za svoja prava.

„I ove godine su zaposleni u rudnicima ostali u senci opšte polemike da li u našoj zemlji treba dozvoliti kopanje litijuma. Iako je ta tema, razume se, od izuzetne važnosti za budućnost zemlje i njenih stanovnika, o položaju onih koji svakodnevno doprinose energetskoj stabilnosti zemlje i njenom ekonomskom napretku mora se ukazivati svakodnevno, kako bi ta teška delatnost postala manje rizična. Pa, ipak, i dalje su glavni rudarski i sindikalni zahtevi – veća bezbednost na radu i bolji materijalni položaj“, navode iz Saveza samostalnih sindikata Srbije (SSSS) u čestitki rudarima.

I danas, kao i tada kada je ustanovljen ovaj datum kao Dan rudara, obeležava se uvek u sećanju na poginule radnike u ovoj industriji.

Na početku 20. veka se dogodila velika rudarska nesreća, kada je cela smena poginula, što je i bio povod za ondašnji štrajk.

Ove godine – bez štrajka, ali sa podsećanjem koliko ih je poginulo samo u ovoj godini i proteklih decenija, naglašena je i dalje potreba da rudari poboljšaju svoj položaj.

Doduše, radnici Kolubare nisu odustali od današnjeg protesta, bez obzira što je Vlada Srbije odlučila da ovlasti ministarku rudarstva i energetike Dubravku Đedović Handanović da potpiše Poseban kolektivni ugovor za Elektroprivredu Srbije (EPS), izjavio je za FoNet Goran Perišić iz Radnog tela Jedinstvo Kolubara.

Probleme na koje ukazuju ovim protestom jesu dva „obična“ razloga: blokirani računi za kasu uzajamne pomoći/fond solidarnosti, kao i potraživanje izbora za legitimne predstavnike sindikata.

Agonija se nastavlja, protest najavljuje: Računi „Kolubarinog“ Fonda solidarnosti blokirani više od godinu dana

Da je bezbednost rudara i dalje upitna svedoči niz nesreća u rudnicima u Srbiji i ove godine, piše N1.

Krajem jula došlo je do nesreće u rudniku Čukaru Peki, prilikom koje je život izgubio kineski državljanin Z. S. (31).

Sredinom februara u nesreći u borskom rudniku povređeno 10 radnika, od kojih je jedan zadobio povrede pršljenova, a drugi otvoreni prelom noge, dok je samo dve nedelje ranije jedan rudar poginuo u rudniku olova i cinka „Veliki Majdan“ kod Ljubovije.

U svim ovim slučajevima pokrenuta je istraga koja bi trebalo da otkrije kako je došlo do nesreća i ko je za to kriv, ali o rezultatima istrage javnost nije obaveštena.

U jednom drugom slučaju koji se tiče najveće rudarske nesreće u Srbiji u 21. veku, 2024. ostaće upamćena kao godina u kojoj je javnost dočekala pravni epilog.

Pravni epilog sa višom silom

Naime, Osnovno javno tužilaštvo u Aleksincu je, po treći put za nepune dve godine, odbacilo prijave za pokretanje krivičnog postupka za nesreću u kopu rudnika lignita „Soko“, 1. aprila 2022. godine u kojoj je poginulo osam rudara, a povređen 21, uz obrazloženje da „ne postoje osnovi sumnje da je učinjeno krivično delo za koje se goni po službenoj dužnosti“.

Nesreća u rudniku uglja dogodila se kada je iz dela kopa, prilikom obrušavanja zida, došlo do curenja opasnog gasa metana. Život su tom prilikom izgubili rudari Darko Zlatković (43), Nenad Trivunac (37), Petar Petrović (31), Radovan Grujić (47), Branko Čokorilo (57), Branislav Zlatanović (54), Bratislav Živković (59) i Bojan Stajić (34). Tužilaštvo je za nesreću okrivilo „višu silu“.

Advokat porodica stradalih Bratislav Stojanović najavio je podnošenje žalbe Ustavnom sudu, te da će tražiti da se ukine odluka tužilaštva o odbacivanju krivične prijave i predmet vrati na ponovni postupak ili da se pravnim sledbenicima stradalih rudara zbog pretrpljenih duševnih bolova isplati nematerijalna šteta u iznosu od 50.000 evra po porodici.

Najteže rudarske nesreće u Srbiji

U istom rudniku 1998. godine dogodila se još jedna od nesreća koje će ostati zabeležena među najtežim u istoriji rudarenja u Srbiji.

Otrovni gasovi koji su izbili u rudniku „Soko“ tom prilikom izazvali su nesreću u kojoj je stradalo 29 rudara, od kojih je deset bilo izloženo toplotnom i mehaničkom udaru eksplozije, a 19 rudara se ugušilo jer nije bilo dovoljno kiseonika.

Dve decenije ranije u ovom rudniku su se dogodile dve nesreće u nizu. Prvo je zbog eksplozije metana 1974. godine nastradalo 15 rudara, a već sledeće, 1975. godine, usled izboja gasa i materijala poginulo je pet rudara, piše RTS.

Najveća nesreća na našem prostoru dogodila se 17. novembra 1989. godine u Aleksinačkim rudnicima.

Zbog požara u severnom reviru na dubini od 700 metara izgubljeno je u jednom danu čak 90 života. Stradala je cela prva smena, a izvlačenje tela trajalo je 25 dana.

Šest godina ranije, 1983, aleksinačke rudnike potresla je još jedna velika nesreća kada je stradalo 35 rudara.

Sledeće 1984. godine u rudniku Rembas, u jami Strmosten u Resavici, poginula su 34 rudara, zbog kvara na električnoj mreži, čime je došlo do zastoja u radu ventilacije.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.