Početkom prošle godine usvojen je Zakon o zаdrugama s ciljem da podstakne zdravu konkurenciju i opstanak malih proizvođača u granama u kojima su tradicionalno dominantna velika privredna društva, poljoprivreda, stanogradnja, ali i da podstakne lokalni ekonomski razvoj.
Godinu dana kasnije, u Srbiji je oživljavanje zadrugarstva tek u najavi.
Ministar bez portfelja zadužen za regionalni razvoj Milan Krkobabić, rekao je da će u naredne tri godine u 500 velikih sela u Srbiji biti formirano 500 zemljoradničkih zadruga, a poljoprirvednici će moći da se prijavljuju od 1. maja, država će po zadruzi pomoći sa 50 hiljada evra.
Pre toga će morati da reši i problem više od 500 postojećih zadruga, koje su pred gašenjem. One duguju novac i državi i dobavljačima i zaposlenima, a s obzirom da im je oduzeto zemljište žive od izdavanja poslovnog prostora i to ako imaju sreće da im se objekti nalaze u gradovima. Kako kažu u jednoj zadruzi, po zadružnim principima u Srbiji rade jedna ili dve zadruge.
„Ako se sudstvo ne umeša da raščisti šta se sve radilo i šta se još uvek radi, nema ništa od zadrugarstva. Npr. i zadrugarska revizija da se uključi, ali da to bude ozbilna revizija. revizor mora da ima radnog staža u zadruzi koliko toliko, mora da poznaje zadrugare, princip rada zadruge, bez toga ne može“, kaže Danka Manojlović, Zemljoradnička zadruga Budućnost iz Dobanovca.