Profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu Zoran Keserović procenjuje da je šteta od niskih temperatura na rodu voća od deset do 15 odsto i da će ga biti manje za 150.000 tona od ukupno 1.450.000 tona koliko se očekivalo.
On je za agenciju Beta rekao da je voće najviše stradalo u Zapadnomoravskom regionu gde su mahom oštećeni malinjaci.
„Malina je u tom regionu stradala oko 20 odsto, a oštećenu su i šljiva, kajsija i trešnja. U Južnomoravskom regionu (Niš, Prokuplje, Leskovac) najviše su stadale jagode“, rekao je Keserović.
Dodao je da je u okolini Arilja prvi put značajno izmrzla jabuka sorte „ajdared“ i „delišes“.
„Najbolje je prošao podunavski voćarski kraj gde do sada nije bilo veće štete“, rekao je Keserović.
Voće je, prema njegovim rečima, dosta oštećeno mrazom koji je bio 27. marta i tada je stradalo 80 odsto roda trešanja, 50 odsto kajsija i 90 odsto šljiva sorte „timočanka“.
Dodao je da je martovski mraz prepolovio rod jabuke u ravničarskim krajevima.
„Ako se narednih dana temperatura spusti na oko četiri stepena ispod nule stradaće 80 odsto voća“, ocenio je Keserović.
On je rekao da Ministarstvo poljoprivrede mora da uradi plan reonizacije i podsticajima stimuliše vrstu voća koja odgovara pojedinim uslovima uzgajanja.
Preporučio je poljoprivrednicima da u sledeća dva dana, kada se očekuju niske temperature, zadimljuju voćnjake i zasade jagodičastog voća pod uslovom da je temperatura do minus dva stepena.
Keserović je rekao da poljoprivrednici mogu da uključe i sisteme kap po kap ili mikro rasprskivače.
Najsavremenije sisteme protiv zamrzavanja voća nemaju ni razvijenije zemlje, a u Srbiji, kako je naveo, možda postoje u voćnjacima Delta agrara.
Poljoprivrednici oblače voćnjake
Poljoprivredni proizvođači u Topličkom kraju „oblače voćnjake“ kako bi ih zaštitili od smrzavanja, jer u tom delu Srbije jutros provejava sneg i veoma su niske temperature.
Tako je Radiša Novičić iz Sagonjeva kod Kuršumlije specijalnom folijom zaštitio oko 80 ari malina i jagoda.
„Uložio sam više od 150.000 dinara, ali sam se obezbedio od mraza“, kazao je Novičić i objasnio da folija „agril“ od 19 milimetara sigurno štiti voće od mraza do temperature od minus pet stepeni celzijusovih.
Dodao je da je na zasade malina postavio foliju „dvadeset dvojku“ koja štiti i na temperaturi do minus osam, propustljiva je za kišu, a delimično štiti i od grada.
Prema njegovim rečima, folija će moći da se upotrebi i sledeće godine ako se pažljivo skine i spakuje.