Srbija će ove godine imati privredni rast 3,2 odsto, a u 2018. će 3,6 odsto, pri čemu se sledeće godine može očekivati i mali budžetski suficit, navodi se u danas objavljenoj prolećnoj ekonomskoj prognozi Evropske komisije, u kojoj se u glavne rizike ubrajaju geopolitičke tenzije i nedovršene reforme.
„Sa ovim ritmom fiskalne konsolidacije predviđa se da će državni dug biti u snažnom padu i pasti ispod 70 odsto BDP u 2018. godini“, navodi se u prognozi.
Evropska komisija je privedni rast Srbije revidirala naviše u odnosu na jesenju prognozu, predviđanje za ovu godinu povećano je za 0,2 procentna poena, a za 2018. za 0,3.
Kao glavni rizici za dobre ekonomske rezultate navode se osetljivost srpske privrede na promenu kretanja na medjunarodnom nivou međunarodnih tokova kapitala, monetarnih politika glavnih centralnih banaka i kretanja cena robe na svetskim tržištima, ali i geopolitičke tenzije i ritam reformi unutrar zemlje
„Geopolitičke tenzije, uključujući i u regionu okruženja zemlje, nisu zanemarljive i mogle bi da podriju investicionu i izvoznu tažnju“, navodi se u prognozi, uz ocenu da se unutar zemlje rizici odnose na ritam planiranog nastavka strukturnih reformi koje pogoduju rastu i zadržavanje dobrog paketa politika u fazi rasta poslovnog ciklusa.
Fiskalni rizici takodje i dalje postoje usled povećanih pritisaka za potrošnju, kao i zbog toga što povećanje prikupljanja prihoda još nije dovoljno institucionalizovano.
„Potrebe za refinansiranjem i plaćanje za kamate su značajni. Dinamika duga i njegovog servisiranja podložna je uticaju fluktuacija deviznog kursa, a strukturne reforme od značaja za fiskalni balans nisu završene i predstavljaju stalni izvor neizvesnosti“, navodi se u prognozi.
Dodaje se i da će jaka unutrašnja tražnja pogurati uvoz, usled čega će neto izvoz imati negativni doprinos privrednim rastu.