Loše vremenske prilike ovog proleća nikako nisu išle na ruku povrtarima. Međutim, mnogo više od vremena naštetile su im niske otkupne cene, prenosi N1.
Naime, cene domaćih proizvoda drastično su oborene zbog višestruko jeftinijih proizvoda iz uvoza, a potražnja voća i povrća iz Srbije sve je manja. Spas posrnule poljoprivrede stručnjaci vide u udruživanju po reformisanom zadružnom principu, u čemu bi, kažu, morala da posreduje država.
Koja je razlika između srpskog i makedonskog paradajza? Zvuči kao vic, iako srpskim povrtarima svakako nije do šale. Jer razlika je u ceni.
Tako se makedonski ili albanski paradajz prodaje po ceni od 90 dinara, dok cena domaćeg ide i do 160. Nešto je manja razlika između španske i domaće paprike, 100 prema 120 dinara, a drastična je kad je reč o uvoznom belom luku.
Kada je kupovna moć niska, cena diktira potražnju – kaže ekonomski zakon. Poljoprivrednici kažu da su im zato tezge krcate, a kantari najčešće prazni. Baš kao i džepovi.
„Mi koji proizvodimo nešto ili ovi što više proizvode od mene ovde ljudi nemaju neki ekonomski interes kad dođu na pijacu ovde, nema ovde neke velike dobiti zarade, ovo je preživljavanje čisto“, kaže Zoran, povrtar iz Obrenovca.
Preživljavaju, kažu i drugi, iako su, tvrde njihovi plodovi i bolji i lepši od stranih.
„Jel vidite vi boju koju ovo mora da ima. To je domaće“.
A domaće se bere svaki dan, dok konkurencija danima putuje do srpskih tezgi.