Kolika će biti minimalna cena rada u Srbiji u sledećoj godini trebalo bi da saznamo do 15. septembra. Minimalac sada iznosi 21.000 dinara, što je manje od 200 evra. Anketa Unije poslodavaca Srbije pokazala je da dve trećine poslodavaca smatra da se nisu stekli uslovi za rast minimalne cene rada, jer nisu dobili nikakvo finansijsko rasterećenje.
Kako preživeti sa manje od 200 evra mesečno. To je pitanje koje sebi postavlja više stotina hiljada građana Srbije.
Prošle godine minimalna cena rada povećana je sa tadašnjih 121 dinar na 130 po satu, a sada postoji zahtev sindkata da se poveća do 15 odsto. Prema rečima predsednika sindikata Nezavisnost Zorana Ristića, sadašnji minimalac nije dovoljan ni za pokrivanje troškova minimalne potrošačke korpe.
„Vremenom smo postali država u kojoj poslodavci očekuju da zaposleni budu srećni što primaju taj minimalac koji nije na nivou ni mnimalne potrošačke korpe, čak nije na nivou ni 70 procenata te minimalne porošačke korpe. To je izuzetno loše i na neki način oslikava realnost u Srbiji“, kaže Ristić.
Poslodavci, pak, ne dele isto mišljenje. Čak dve trećine poslodavaca smatra da uslovi za povećanje minimalne zarade još ne postoje.
„Mora se pratiti rast BDP-a, pa onda u nekom takvom procentu povećati. Treba pratiti inflaciju koja je predviđena za narednu godinu. U svakom slučaju, to ne može da bude tako dato da bude novi namet za poslodavce u narednoj godini“, kaže predsednik Unije poslodavaca Nebojša Atanacković.
Vlada je ta koja na kraju donese konačnu odluku, tvrdi novinar dnevnog lista Danas Aleksandar Milošević. Sindkati su za povećanje, poslodavci‚ skoro uvek protiv pa do sporazuma retko kad dođe.
„Uslovi se svakako jesu stekli. Mi imamo privredni rast ove godine, evo sada izgleda da će biti dva i po odsto, nije to veliki rast. Imamo inflaciju koja će biti oko tri i po odsto, tako da za neki taj iznos inflacije i BDP-a može da se poveća plata“, objašnjava Milošević.
Ukoliko se plata ne podigne, upozorava novinar Danasa, radnici gube životni standard jer inflacija ide, a plata im ostaje ista. Standard građana lošiji je nego 2012. godine, kada je minimalna zarada pokrivala 65 odsto potrošačke korpe. Sada pokriva 63.