Privredni oporavak je prisutan širom sveta, što otvara vrata državama da preduzmu reforme u cilju postizanja sveobuhvatnijeg i trajnog napredovanja.
To je izjavila šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) Kristin Lagard.
„Dugo očekivani globalni oporavak pušta korene“, rekla je ona u Harvardovoj Kenedi školi za državnu upravu, prenosi agencija AFP.
Zemlje širom sveta uočavaju obnovljenu ili održivu ekonomsku ekspanziju, koja koincidira sa većom stabilnošću banaka i tržišnim poverenjem, navela je Lagard.
„Može li svet da ugrabi priliku tog uzleta kako bi se obezbedio oporavak i stvorila se inkluzivnija ekonomija koja radi za sve?“ upitala je.
Njena opažanja dolaze nedelju dana uoči početka godišnjeg sastanka MMF-a i Svetske banke sa 189 država članica, na kom će Fond predstaviti ažurirane prognoze globalnog rasta.
MMF od prošle godine pruža otpor plimi populizma u razvijenom svetu, i silama koje imaju neprijateljski stav prema liberalizaciji trgovine u Sjedinjenim Državama i Evropi.
Lagard se posebno osvrnula na ono što, kako je rekla, predstavlja opasnosti na horizontu, uključujući usporavanje rasta, povećanje nejednakosti u naprednim ekonomijama i neuspeh u pogledu prilagođavanja tehnološkim promenama.
„Kao rezultat toga, naša društvena struktura se cepa i mnoge zemlje prolaze kroz intenziviranje političke polarizacije“, ocenila je ona.
Lagard smatra da će odsustvo aktivnosti u tom pogledu „dozvoliti da se protraći sadašnji dobar oporavak“, što će dovesti do slabljenja rasta, usporavanja otvaranja radnih mesta, urušavanja mreža socijalne sigurnosti i ponovnoj izloženosti finansijskih sistema budućim krizama.
Založivši se za monetarne i fiskalne politike koje podržavaju rast, Lagard je takode rekao da zemlje treba da ulažu u infrastrukturu, istraživanje i razvoj kako bi povećale produktivnost i tražnju, kako smanjile nezaposlenost i nedovoljnu zaposlenost.
Širenje dostupnosti zdravstvenoj zaštiti i obrazovanju, kao i usvajanje progresivnog oporezivanja moglo bi da pomogne smanjenju nejednakosti, dodala je ona.
„Istraživanje MMF-a pokazalo je da prekomerna nejednakost otežava rast i podriva ekonomske temelje zemlje“, rekla je ona, dodajući da nejednakost nagriza poverenje unutar društva i podstiče politicke tenzije.
Šefica MMF-a je takode ocenila da klimatske promene predstavljaju pretnju za svaku ekonomiju i svakog građanina, ističući da bi porast prosečne godišnje temperature za jedan stepen Celzijusa u zemlji poput Bangladeša smanjio bruto domaći proizvod po stanovniku za skoro 1,5 posto.
„Kreatori politika treba da koriste sve alate koji su im na raspolaganju i da deluju odmah“, zaključila je Lagard.