Srbija

05.08.2025. 15:44

Autor: Katarina Pantelić

Tek oko 0,1 odsto domaćinstava u Srbiji ima status prozjumera: Daleko iza Hrvatske i drugih zemalja

Foto: Pxhere

Solarni paneli

Srbija

05.08.2025. 15:44

Tek oko 0,1 odsto domaćinstava u Srbiji ima status prozjumera, dok taj procenat u Hrvatskoj iznosi preko 0,8 odsto, a u Nemačkoj čak 12 odsto. Prema podacima sa kraja 2023. godine, Srbija je bila na začelju regiona po ukupnoj instalisanoj snazi solarnih elektrana, navodi se u novoj studiji „Prozjumeri u Srbiji: Trenutno stanje, izazovi i preporuke za unapređenje“.

Prozjumeri se suočavaju sa složenim administrativnim procedurama, nedovoljno razvijenom infrastrukturom, ograničenim pristupom finansijskim podsticajima i niskom svesti građana o prednostima ovog modela, pokazuje studija.

„Prozjumerski model nudi višestruke koristi — od smanjenja troškova električne energije i emisija štetnih gasova do jačanja energetske nezavisnosti i stvaranja novih poslovnih prilika“, navodi se u zaključku studije. Ipak, kako se navodi, da bi taj potencijal bio iskorišćen, potrebne su odlučne reforme i kontinuirana podrška svim učesnicima.

Srbija ima 30 odsto veći potencijal sunčevog zračenja od centralne Evrope, uz preko 2.000 sunčanih sati godišnje.

U Srbiji domaćinstva troše 48 odsto električne energije ali status kupca-proizvođača ima tek 0,082 odsto domaćinstava.

U studiji se navodi niz preporuka grupisanih na kratkoročne, srednjoročne i dugoročne mere, među kojima su: olakšanje administrativnih postupaka i povećanje transparentnosti procesa priključenja, optimizacija podsticaja i razvoj različitih modela finansiranja, modernizacija distributivne mreže i ubrzana digitalizacija, uvođenje tržišnih mehanizama koji doprinose fleksibilnosti sistema, osiguranje socijalno pravedne tranzicije i podrška energetski ugroženim kupcima.

Ukupni insalisani solarni kapacitet u regionu u 2023. godini

Ukupni insalisani solarni kapacitet u regionu u 2023. godini

Studiju je izradio tim eksperata iz akademske zajednice i industrije, uz pomoć međunarodnih stručnjaka sa bogatim iskustvom u razvoju energetskih sistema.

U izradi preporuka, autori su se oslonili i na iskustva iz Nemačke, Poljske, Hrvatske i Crne Gore, kao primera zemalja sa različitim fazama razvoja prozjumera, čime su identifikovane i najbolje prakse koje se mogu prilagoditi domaćem kontekstu.

„Ova studija je rezultat posvećenog rada eksperata sa ciljem da se pokrene dijalog i podstaknu konkretne akcije. Ona jasno pokazuje da Srbija ima potencijal, ali i potrebu da ubrza energetsku tranziciju. Implementacijom preporuka, možemo stvoriti povoljnije okruženje za prozjumere, doprinoseći tako stabilnijem, zelenijem i ekonomičnijem energetskom sistemu za sve građane“, izjavila je Jelena Stojkovic Terzić, vodeći autor studije.

Nova ekonomija otkriva: Kako je investitor falsifikovanim papirima dobio dozvolu za malu hidroelektranu na Ratajskoj reci

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.