Radovi na sanaciji stubova koji drže most na kom je Železnička stanica Novi Beograd izvode se bez odobrenja, a samo nekoliko sati po objavljivanju ove informacije, Ministarstvo građevinarstva donelo je rešenje kojim se odobrava njihovo izvođenje. Ovo rešenje jednostavnija je procedura u odnosu na izdavanje građevinske dozvole, kaže urednik portala Forbs Srbija Ivan Radak za emisiju Nova ekonomija danas.
Ovo nije prvi put da se radovi u Srbiji izvode bez svih potrebnih dozvola, a Radak kaže da se nada da će se, u tom pogledu, “stanje dovesti u red”.
“Ako država ulazi u gradnju bez dozvole, šta da očekujemo od građana”, pita se Radak.
Reč je, inače, o radovima na stubovima koji drže most koji je izgrađen pre više od 50 godina, a njime saobraćaju vozovi Soko, Inter Regio i Beo voz.
“Na licu mesta sam video da se nalivaju stubovi, dakle povećavaju se. Oni su bili određene debljine, prečnika i sada se dodaje beton oko njih, dodaje se armatura i naliva se dodatni beton. Nalivaju se i temelji, dodatna masa, očigledno da bi to bilo stabilnije. Ono što sam video u projektnoj dokumentaciji jeste da će se dodavati dodatni stubovi kako bi se smanjile distance između stubova, kako bi mostovska konstrukcija bila čvršća”, kaže Radak.
Gost Nove ekonomije danas kaže da se u dokumentaciji tvrdi da konstrukcija suštinski jeste bezbedna, ali da bi trebalo ući u rekonstrukciju i sanaciju stubova, odnosno da ih treba povećati. Prema dokumentaciji, potrebno je izvesti još neke radove na gredama.
“2015. se ušlo u rekonstrukciju pruge od Beograda do Subotice, taj prvi deo od Beograda do Novog Sada i tada su dodavani dodatni slojevi betona, stirodura i drugih materijala i ono što je meni zapalo za oko u toj dokumentaciji jeste da je to rađeno bez provere statike. Sećamo se Novog Sada, jedan od osnovnih problema je bio da li je i na koji način utvrđena statika zgrade na kojoj se srušila nadstrešnica. Sada ovde vidimo da su radovi izvođeni bez proračuna statike, što je vrlo zabrinjavajuće, dakle eksplicitno tako stoji, i neko je dodao slojeve koji su otežali konstrukciju i one nadstrešnice peronske. Dakle, jako je problematično da se to ponavlja, da se ponavljaju takve stvari, mada je to prvo urađeno na Novom Beogradu pa u Novom Sadu, ali je očigledno da u Novom Sadu nije izvučena pouka jer se na Novom Beogradu ništa nije desilo”, kaže Radak.
Naš sagovornik objašnjava da su u pitanju zgrade stare više od 50 godina, te da je njihov početni eksploatacioni period istekao i da su “zrele” za ozbiljnu rekonstrukciju, sa čim se očigledno kasni.
“Sada ćemo za to da platimo cenu, bolje i finansijusku nego da se desi neka tragedija, ali koštaće nas rekonstrukcija infrastrukture, jer ona košta više nego gradnja nove, to će svaki inženjer reći. I ono što nas čeka je ozbiljno izdvajanje iz budžeta jer mi imamo infrastrukturu mahom iz tog perioda Jugoslavije, što je već 30, 40, 50 godina, a videli smo na primeru pruge do Subotice stanične zgrade i iz 19. veka, koje imaju skoro 150 godina i nisu ozbiljnije sanirane. Kinezi kad su krenuli da rade na njima, kad su skinuli površinske slojeve, su shvatili da ima konstruktivnih problema – neke grede su pukle, zidovi nisu stabilni, krovovi nisu dobro povezani… Dakle, postoje ozbiljni problemi sa tim zgradama i nešto mora da se preduzme i nažalost smo odlagati, pa ćemo sad krenuti da plaćamo to odlaganje”, kaže Radak.
Ono što može da zabrinjava je i to što se u dokumentaciji navodi da most ne zadovoljava sve standarde nosivosti. Radak objašnjava da su se u međuvremenu promenili propisi, koeficijent železnice je povećan, pa se onda ipak dolazi do drugih brojki, koje pokazuju da je kapacitet stubova 42 odsto manji od potrebnog.
Takođe, u Idejnom rešenju se konstatuje da kada je rađen originalni projekat, nisu uračunati neki gubici, poput temperaturnih razlika i dugih stvari koje vremenom smanjuju nosivost objekta. Suštinski je stanica bezbedna, smatra Radak,ali da bi ispunjavala uslove, ona mora da se rekonstruiše, što se trenutno i radi.
JKP Beogradski metro i voz obustavilo je javnu nabavku softvera za planiranje, sprovođenje i praćenje javnih nabavki, koju je raspisalo krajem septembra, jer je prestala potreba za ovim softverom, objavljeno...
Srpske vlasti su preko amandmana na budžet za ovu godinu uspele da izdvoje 1,4 milijarde evra za Naftnu industriju Srbije, a izdvajanja za gas koja tek čekaju Srbiju biće dodatni udarac fiskalnoj politici. U...
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) saopštila je da je ove godine dostigla značajnu prekretnicu u Srbiji, uloživši više od 10 milijardi evra u zemlju od 2001. godine kroz skoro 400 projekata.U Beogr...
Više od 78 odsto vozača u Srbiji smatra da bi u slučaju značajnog rasta cena goriva, država trebalo da reaguje smanjenjem akciza, dok 11 odsto njih veruje da bi trebalo povećati subvencije za kupovinu elektr...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.