Iako je forum u Davosu ekonomski, ove godine više smo čuli pozive na solidarnost na svetskom nivou protiv impulsivnih političkih odluka (koje direktno utiču na svetsku ekonomiju), i lidere zapadnih zemalja koji su pa skoro ujedinjeni oko toga da je politika predsednika Sjedinjenih Država Donalda Trampa štetna. Tramp je lider koji je iz političkih razloga najavio niz mera koje bi ojačale poziciju SAD. Tamo gde mere ne bi radile posao, išao je na otvorenu upotrebu sile. Ono čega se lideri Zapadnih zemalja pribojavaju, ali nisu svi otvoreni da tako i kažu, je dalja podela u trgovinskim tokovima koja se neminovno prenosi i na podelu kapitala, a kako vidimo i na pikiranje suvereniteta nekih teritorija.
Drugim rečima u modi su radiklane političke mere velikih država, što stvara povratnu reakciju u drugim zemljama.
Na Trampa su čekali svi na ovom događaju, ali ne sa oduševljenjem već verovatnije sa iskrenim strahom šta bi ovaj bizsnismen/političar sledeće mogao da obajvi. U pokušaju disrekditacije pojedinih evrospkih političara on je i dan pre odlaska u Davos objavio privatnu korespondenciju sa nekim od vodećih ljudi u EU. Još veća zebnja uvukla se među političare jer je jasno da posle Venecuele i pritiska na Grenland, a u kombinaciji sa napadom Rusije na Ukrajinu iz 2022. godine dve najveće svetske sile imaju jasne teritorijalne pretenzije na ono što smatraju da im pripada.
U svom govoru, premijer Kanade Mark Karni pozvao je nacije da prihvate da je globalni poredak zasnovan na pravilima završen i ukazao na Kanadu kao primer kako „srednje sile“ mogu delovati zajedno kako bi izbegle da postanu žrtve američke hegemonije.
„Kada vas pravila više ne štite, morate zaštititi sebe“, rekao je. „Srednje sile moraju delovati zajedno jer ako niste za stolom, onda ste na meniju.“
Obnovljeni verbalni napadi američkog predsednika Donalda Trampa podstiču Kanađane da se okupe i podrže premijera Karnija, koji je u Davosu dobio retke ovacije zbog otvorenog osuđivanja moćnih nacija koje koriste ekonomsku integraciju kao oružje, a tarife kao polugu, prenosi Rojters.
Dan ranije, Tramp je objavio fotografiju Kanade i Grenlanda, ogrnute američkom zastavom, koju je generisala veštačka inteligencija na Truth Social-u.
Dobro prihvaćen govor u Davosu krunisao je značajno prekomorsko putovanje Karnija, koji je prošle nedelje sklopio trgovinski sporazum sa Kinom i tražio nova partnerstva na Bliskom istoku sa ciljem smanjenja ogromne ekonomske zavisnosti njegove zemlje od Sjedinjenih Država.
Svetski ekonomski forum se organizuje u Davosu prvi put otkako je Tramp prošle godine podigao američke carine na najviši nivo u skoro jednom veku, terajući druge zemlje da se bore da nadoknade zaostatak tako što više trguju jedne sa drugima.
Tramp, prema izveštaju Rojtersa, kaže da njegove odluke vraćaju radna mesta u Sjedinjene Države, podstiču trilione dolara investicija i pokreću rast, bio je stalno prisutan u debatama Svetskog ekonomskog foruma o tome kako ublažiti izloženost SAD, za koje studije predviđaju da će igrati manju ulogu u ukupnoj globalnoj trgovini nego što je to bio slučaj u prošlosti.
Kanadski ministar finansija Fransoa-Filip Šampanj je rekao da zemlje diverzifikuju svoje trgovinske odnose i čine više na regionalnom nivou kako bi svoje ekonomije učinile otpornijim na šokove trgovinske politike.
„Kada danas razgovarate sa izvršnim direktorima, šta žele? Stabilnost, predvidljivost i vladavinu prava. Rekao bih da je to deficitarno“, rekao je. Osim što je Kanada potpisala sporazum sa Kinom, odmah nakon toga usledilo je potpisivanje sporazuma o slobodnoj trgovini ovog meseca između Evropske unije i južnoameričkog bloka Merkosur nakon 25 godina pregovora – najvećeg trgovinskog sporazuma ikada EU, ako prevaziđe preostale pravne prepreke.
Boston Konsalting Grup predviđa da bi udeo SAD u globalnoj trgovini robom mogao da se smanji sa 12 odsto na 9 odsto u deceniji do 2034. godine, ustupajući mesto većoj domaćoj ekonomskoj aktivnosti SAD.
„Tramp seče granu na kojoj sedi“, rekao je Dirk Jandura, šef nemačkog udruženja izvoznika BGA, nakon što su podaci pokazali da je nemački izvoz u SAD pao za 9 odsto tokom prvih 11 meseci 2025. godine.
Folker Trajer, šef spoljne trgovine Nemačkih industrijskih i trgovinskih komora, rekao je da ankete pokazuju da tarife na sirovine poput čelika i aluminijuma otežavaju kompanijama izgradnju industrijskih kapaciteta SAD.
Proizvodna aktivnost u SAD se smanjila deseti mesec zaredom u decembru, prema istraživanju koje navodi Rojters.
„Svet je postao skuplji, a strukturno će postati još skuplji“, rekao je Trajer.
Budevajn Simons, izvršni direktor luke Roterdam, najveće u Evropi, rekao je da se trgovinski tokovi brzo prilagođavaju novoj realnosti i da kontinent mora biti okretan.
„Oslanjali smo se na jeftinu proizvodnju u Kini, jeftinu energiju iz Rusije i jeftinu odbranu iz Sjedinjenih Država“, rekao je, dodajući: „I sve tri ove sigurnosti nestaju, tako da moramo veoma brzo da se rekonfigurišemo.“
Što se tiče srpskog prisustva na ekonomskom forumu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić nije bio u tokovima sa glavnim govornicima u Davosu, umesto toga lider Srbije bavio se nabavkom letećih taksija. Mediji su javili da će letilice biti kupljene od američke kompanije Arčer. Reklo bi se da srpskog političara nisu dotakle najave o novom svetskom i ekonomskom poretku koji se dešava u svetu.
Počinje Davos: Forum s nelagodom očekuje Trampa – ko još dolazi, a kome je dolazak na kraju zabranjen?