Predsednik Donald Tramp objavio je u utorak pauzu u borbama sa Iranom, rekavši da je dogovor uslovljen time da Iran dozvoli brodovima prolazak kroz moreuz Ormuz. Međutim prekid vatre je već pod pritiskom, a ostaje nejasno kada će se tržište nafte stabilizovati jer je Teheran ponovo zaustavio pomorski saobraćaj nakon izraelskog napada na Hezbolah u Libanu. Moreuz Ormuz je od presudne važnosti za globalno tržište jer kroz njega prolazi oko 20 odsto svetske nafte. Svaki poremećaj ima direktan uticaj na cene energenata širom sveta.
Analitičari upozoravaju da čak i u slučaju stabilizacije, povratak u normalu neće biti brz. Oštećena infrastruktura, rafinerije i naftna polja zahtevaju nedelje, pa i mesece za oporavak, dok su dodatni problem bezbednosni rizici poput podvodnih mina.
Dodatni izazov je što se izvršni direktori naftnih kompanija bune protiv mogućnosti da Iran naplaćuje putarine za prolazak kroz moreuz kao uslov mirovnih pregovora, piše Politiko. Kompanije upozoravaju da bi takve takse mogle dostići i do 2–2,5 miliona dolara po tankeru i na taj način povećale troškove transporta, osiguranja i na kraju cenu goriva za potrošače. Postoji opasnost da bi i druge zemlje mogle da počnu da naplaćuju prolaz kroz značajne trgovačke rute poput Bosfora i Malajskog moreuz.
Komunikacija između Bele kuće i naftne industrije postoji, ali je nategnuta zbog političke situacije sa Iranom. Portparolka Bele kuće, Kerolajn Livit, izjavila je da su iranski predlozi postali „razumniji“, ali je naglasila da ključni zahtevi SAD poput prekida obogaćivanja uranijuma i dalje ostaju nepromenjeni. Potpredsednik SAD-a Džej-Di Vens upozorio je da je primirje „krhko“ i da bi moglo da ispari u narednim danima, na šta se ministar odbrane Pit Hegset nadovezao da će da će američka vojska ostati u regionu.
Iako su cene nafte u prošle nedelje pale za više od 15 odsto, analitičari upozoravaju da bi mogle ponovo naglo da porastu ukoliko se saobraćaj kroz Ormuz ne stabilizuje.
Procene ukazuju da bi čak i u optimističnom scenariju kroz moreuz mogla proći samo ograničena količina tečnog prirodnog gasa (LNG), koja je nedovoljna da nadoknadi trenutne poremećaje u snabdevanju iz Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata.
Globalni energetski sektor mogao bi da oseti talasne efekte decenijama koje dolaze. Istraživačka firma Vud Mekenzi saopštila je da će zemlje smanjivati zavisnost od uvoza energije i sve više ulagati u alternativne izvore, uključujući nuklearnu energiju, obnovljive izvore, ali i ugalj. U kratkom roku očekuje se rast emisija zbog veće upotrebe uglja, dok će energija postati skuplja, ali i raznovrsnija.
SAD i Iran dogovorili dvonedeljni prekid vatre, nafta pala ispod 100 dolara za barel