U trenutku kada se globalna ekonomija suočava sa usporavanjem, poremećajima u lancima snabdevanja i rastućim troškovima poslovanja, pitanje konkurentnosti domaćih firmi postaje ključno za održivi razvoj. U Srbiji, mala i srednja preduzeća čine okosnicu privrede, ali njihov dalji rast sve više zavisi od sposobnosti da unaprede poslovanje i uključe se u kompleksnije lance vrednosti. Jedan od programa koji pokušava da odgovori na taj izazov je SME HUB, inicijativa koja povezuje domaća preduzeća sa velikim kompanijama i pruža im podršku u procesu poslovne transformacije. O rezultatima ovog programa, ali i o širem ekonomskom kontekstu, govori direktor SME HUB-a Aleksandar Goračinov.
Kako ocenjujete trenutnu ekonomsku situaciju, globalno i u Srbiji, i kako se ona odražava na mala i srednja preduzeća?
Globalna ekonomija je ušla u fazu povećane neizvesnosti. Pritisci na lance snabdevanja, rast troškova energenata i finansiranja, kao i geopolitičke promene, utiču na sve aktere na tržištu. U takvim okolnostima, mala i srednja preduzeća su često najosetljivija, jer imaju manje prostora za amortizaciju rizika. U Srbiji je situacija donekle stabilnija zahvaljujući kontinuitetu investicija i rastu izvoza, ali strukturalni izazovi ostaju. Ključno pitanje je kako povećati dodatu vrednost koju domaća preduzeća stvaraju. Bez jačanja domaćih dobavljača i njihove integracije u šire lance vrednosti, dugoročna konkurentnost ostaje ograničena.
Gde u tom kontekstu vidite ulogu SME HUB-a?
SME HUB, program javno-privatnog partnerstva između Švajcarske agencije za saradnju i razvoj i domaće firme ICT Hub, nastao je upravo kao odgovor na taj jaz između potencijala domaćih malih i srednjih preduzeća i zahteva tržišta. Naš cilj nije da pružimo kratkoročnu podršku, već da pomognemo firmama da unaprede način na koji posluju. Važno je istaći da SME HUB nije klasičan program subvencija. On funkcioniše na tržišnim principima, sa jasnim fokusom na rezultate i merljive promene u poslovanju. Takođe, trudimo se da izbegnemo nepotrebnu birokratiju i da preduzećima omogućimo da se fokusiraju na ono što je najvažnije, a to je razvoj i unapređenje poslovanja.
Trudimo se da izbegnemo nepotrebnu birokratiju i da preduzećima omogućimo da se fokusiraju na ono što je najvažnije, a to je razvoj i unapređenje poslovanja
Koji su ključni rezultati koje je SME HUB do sada ostvario?
Rezultati pokazuju da ovakav pristup daje konkretne efekte. Više od 30 malih i srednjih preduzeća prošlo je kroz proces sveobuhvatne poslovne transformacije, koja uključuje unapređenje upravljanja, finansijskog planiranja, digitalizacije i optimizacije proizvodnih procesa… Ta preduzeća danas zapošljavaju oko 2.500 ljudi i ostvaruju zbirni godišnji prihod veći od 200 miliona evra, uz značajan doprinos budžetu Srbije. Ono što je posebno važno jeste da su firme, nakon ovog procesa, uspostavile ili proširile saradnju sa velikim domaćim i multinacionalnim partnerima, što je rezultiralo ugovorima vrednim više od 3,5 miliona švajcarskih franaka. Pored toga, otvorena su nova radna mesta, a veliki procenat firmi nastavio je da primenjuje znanja i alate stečene kroz program, što govori o održivosti rezultata.
Šta se u praksi najviše menja u preduzećima koje prođu kroz SME HUB?
Najveća promena nije tehnološka, već organizaciona. Preduzeća uvode jasnije procese, bolje planiranje i profesionalizovaniji način upravljanja. To uključuje sve, od finansijskog upravljanja i kontrole troškova, do upravljanja ljudskim resursima i strateškog razvoja. Takođe, značajan deo transformacije odnosi se na digitalizaciju i uvođenje standarda, što je često preduslov za saradnju sa velikim kompanijama. U suštini, firme prelaze iz faze operativnog preživljavanja u fazu strateškog upravljanja razvojem.
Možete li da izdvojite neke konkretne primere preduzeća?
Primeri poput Umproma, Konaleka ili Kolor Pressa pokazuju da transformacija može da donese vrlo konkretne rezultate. U tim preduzećima radilo se na unapređenju procesa, organizacije i planiranja, što je dovelo do stabilnijeg poslovanja i novih tržišnih prilika. Važno je naglasiti da te promene nisu uvek odmah vidljive spolja, ali dugoročno prave razliku, kroz veću efikasnost, bolju kontrolu poslovanja i veću otpornost na tržišne promene.
Koji su planovi SME HUB-a u narednom periodu?
Fokus u narednom periodu biće na daljem širenju programa i uključivanju većeg broja malih i srednjih preduzeća, ali i na produbljivanju saradnje sa velikim sistemima. Želimo da dodatno ojačamo veze između domaćih dobavljača i multinacionalnih kompanija koje posluju u Srbiji, jer tu vidimo najveći razvojni potencijal. Takođe, radićemo na daljem unapređenju metodologije i prilagođavanju programa novim ekonomskim okolnostima, posebno u oblastima digitalizacije, ESG standarda i otpornosti poslovanja.
Šta vidite kao ključni izazov za domaća mala i srednja preduzeća i privredu u narednim godinama?
Ključni izazov biće prelazak sa modela rasta zasnovanog na investicijama i troškovnoj konkurentnosti na model zasnovan na znanju, produktivnosti i inovacijama. To podrazumeva jačanje domaćih firmi, ulaganje u ljude i unapređenje upravljanja. Bez toga, biće teško ostvariti održiv i dugoročan rast. S druge strane, potencijal postoji. Srbija ima kvalitetna preduzeća i industrijsku bazu koja može da se razvija. Pitanje je koliko ćemo brzo i efikasno raditi na njihovom unapređenju.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
“Srbija ulazi u novu geopolitičku fazu, u trenutku kad je evropski konsenzus o demokratskom nazadovanju u Beogradu čvršći nego što je bio u dugom nizu godina. To je nova stvarnost i pitanje je samo hoće li suočavanje s njom biti dobrovoljno i pravovremeno ili prisilno i zakasnelo”, rekao je izvestilac Evropskog parlamenta za Srbiju Tonino Picula u intervjuu za Novu ekonomiju…
Ako se usvoji Zakon o trgovačkim praksama, pa ako se potom bude i primenjivao, trgovci više neće moći da ucenjuju dobavlјače, niti će otkuplјivači moći da se nefer ponašaju prema proizvođačima – da ih ucenjuju, naplaćuju im, kasne sa plaćanjem. Da li će to spustiti cene? Za to je potrebna konkurencija
Može li država da zaustavi negativne trendove na tržištu rada i vodi odgovornu politiku koja podrazumeva održanje visoke stope ukupnih investicija, kao i da povećanje minimalne zarade u narednim godinama bude skromno?
Rad u Srbiji oblikuju interesi krupnog kapitala, dok država umesto da štiti radnike, aktivno učestvuje u održavanju modela jeftine i lako zamenljive radne snage. U takvom sistemu poslodavci, domaći i strani,...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.