
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
Kako Crnogorci, čiju državu i identitet ne priznajemo, mogu ući u EU pre nas i bez naše pomoći, pitanje je koje muči Vučića. Koji, uzgred, nema nameru da Srbiju uvede u Evropsku uniju ...

Evropskoj uniji nije više interesantan samo Zapadni Balkan; zainteresovana je za Ukrajinu, za Moldaviju, za Jermeniju. Ali, ni tu se ne završavaju ambicije Evropske unije: predsjednik Finske Aleksandar Stub predložio je, naime, da se Evropska unija proširi na čak četrdeset država, uključujući Kanadu i još neke zemlje.
Snaga EU – a to očito ne razumeju njeni protivnici i kritičari – jeste u tome što se, uprkos krizama, ona razvijala i opstajala i što je, iz svake teške reforme, izlazila jača i otpornija. Ne zaboravite, najzad, da je EU „nadživela“ i Sovjetski Savez i SFRJ, čime je potvrdila svoju vitalnost.
Opet vas vraćam na poruku koje se čula u Tivtu, a to je da u EU ima mesta za Srbiju, ali ne i za njen režim.
Ne baš tako direktno?
Da, ne direktno, ali je svima bilo jasno da su politički i demokratski principi i evropske vrednosti koje se u tom dokumentu pominju kao uslov integracija u direktnoj suprotnosti sa režimom Aleksandra Vučića. Uostalom, Vučić zna da bi ulaskom Srbije u EU najpre morao da ukine sebe i svoju stranku.
Ako režim predsjednika Vučića Srbiju ne vodi u EU, gdje je onda vodi?
Vučić nas drži zaglavljene između EU, Rusije i Kine. Nažalost, Srbija će tu i ostati sve dok je on na njenom čelu. Čim njegov režim bude smenjen, a nadam se da će se to uskoro dogoditi, Srbiji će biti otvoren evropski put. I poslednja diktatura u

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...
Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE