EU će preusmeriti finansiranje reformi na Zapadnom Balkanu ka Crnoj Gori, Albaniji i Severnoj Makedoniji, jer se druge zemlje bore da ispune rokove za reforme, piše Euronews.
Evropska komisija će preraspodeliti sredstva u okviru alata osmišljenog da finansijski podstakne zemlje Zapadnog Balkana da sprovedu reforme potrebne za pristupanje EU u korist „vodećih zemalja“, rekla su dva zvaničnika EU za Euronews.
Instrument za reforme i rast za Zapadni Balkan uspostavljen je 2024. godine kako bi se zemljama kandidatima iz tog regiona pružila finansijska podrška uslovljena strogim zahtevima, prvenstveno sprovođenjem reformi neophodnih za pristupanje Uniji.
Ovaj instrument obuhvata period od 2024. do 2027. godine, sa ciljem da se ekonomije zemalja Zapadnog Balkana udvostruče u narednoj deceniji.
Međutim, prema podacima same Evropske komisije, u okviru ovog instrumenta do sada je isplaćeno svega oko 673 miliona evra od ukupno raspoloživih šest milijardi evra. Gotovo celokupan taj iznos dodeljen je samo trima od šest zemalja kandidata.
Crna Gora, Albanija i Severna Makedonija su najnaprednije u procesu pristupanja, zahvaljujući svojim domaćim reformskim programima. Bosna i Hercegovina, Kosovo i Srbija, nasuprot tome, generalno se smatraju onima koje zaostaju.
Ovaj instrument zahteva da se reforme završe u okviru dogovorenih rokova — ako se propusti jedan, Komisija može zadržati deo ili celokupna sredstva koja odgovaraju tom uslovu.
Korisnici imaju godinu dana da ispune uslove pre nego što se sredstva preraspodele, osim prve godine kada se rok produžava na dve godine. To znači da je kraj juna bio prvi takav rok.
„Kako je naglašeno uredbom, tamo gde reformski koraci nisu ispunjeni i istekli su u grejs periodu, odgovarajuća sredstva mogu se preraspodeliti među drugim korisnicima“, rekao je portparol Komisije za Euronews.
Što se tiče koraka koji su trebali da se izvrše 30. juna 2026. godine, Komisija će sada sprovesti sveobuhvatnu i objektivnu procenu svih korisnika, dodao je portparol.
Drugim rečima, Komisija će preraspodeliti nepotrošeni novac zemljama za koje se proceni da su ostvarile najveći napredak u reformama – takozvanim vodećim zemljama.
Najveći gubitnik će biti Bosna i Hercegovina, koja do sada nije dobila nikakva sredstva u okviru ovog instrumenta, pošto nije sprovela nijednu od potrebnih reformi – uglavnom zbog svoje složene institucionalne strukture. Kosovo i Srbija će takođe biti u nepovoljnom položaju.
Ova situacija je već potvrđena u aprilu, kada je komesarka za proširenje Marta Kos pisala svim zemljama Zapadnog Balkana, pozivajući ih da ubrzaju reforme ili rizikuju da izgube novac koji se nudi u okviru ovog instrumenta.
Zvaničnici EU naglašavaju da instrument pruža podsticajno finansiranje: Komisija ne oduzima novac, kažu oni, jer zemlje nikada nisu imale pravo na njega osim ako nisu sprovele sporne reforme.
„To je kao rad na sat”, rekao je zvaničnik EU, koji je želeo da ostane anoniman kako bi mogao otvoreno da govori. „Plaćeni ste samo za posao koji zaista obavite.”
Očekuje se da će Evropska komisija kasnije ovog meseca pružiti državama članicama više detalja o tom pitanju, uključujući i podatke o tome koliko će sredstava biti preraspodeljeno.
„Reforme moraju ostati prioritet za korisnike kako bi na najbolji način iskoristili ono što Plan rasta nudi”, izjavio je portparol Komisije.
Produžena operativna licenca za rad NIS-a