Iako velikih preduzeća nema mnogo u Srbiji, odnosno čine svega 0,6 odsto svih preduzeća u nefinansijskom sektoru, njihov značaj za domaću privredu je nesrazmerno veliki. Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, velika preduzeća stvaraju 50,4 odsto ukupne bruto dodate vrednosti (BDV) i ostvaruju 42,2 odsto ukupnog prometa.
Srednja preduzeća ostvarila su 22,7 odsto ukupne bruto dodate vrednosti, mala 16,3 odsto, a mikro 10,5 odsto.
Velika preduzeća najčešće posluju u prerađivačkoj industriji, u kojoj se nalazi 274 od ukupno 675 velikih firmi. U trgovini na veliko i malo i popravci motornih vozila posluje 111 velikih preduzeća, u administrativnim i pomoćnim uslužnim delatnostima 65, a u sektoru informisanja i komunikacija 53 firme.
Upravo su velika preduzeća u prerađivačkoj industriji bila najuspešnija i ostvarila promet od oko 3 279 milijardi dinara. Istovremeno su stvorila i najveću bruto dodatu vrednost, oko 878 milijardi dinara. Slede velika preduzeća iz trgovine, koja su ostvarila oko 2 014 milijardi dinara prometa, dok se po BDV-u iza prerađivačke industrije izdvajaju informisanje i komunikacije i rudarstvo.
Sa druge strane, mikro, mala i srednja preduzeća zajedno čine čak 99,4 odsto svih preduzeća u nefinansijskom sektoru. Mikro firme najbrojnije su u trgovini na veliko i malo, gde posluje 27 508 preduzeća, a zatim u stručnim, naučnim, inovacionim i tehničkim delatnostima, sa 14 083 firme. Kod malih preduzeća takođe je najzastupljenija trgovina (2 999 firmi), dok kod srednjih prvo mesto zauzima prerađivačka industrija, gde posluje 928 firmi.
Mikro i mala preduzeća najveći promet i bruto dodatu vrednost ostvaruju u trgovini. Mikro preduzeća su u trgovini ostvarila promet od oko 1 343 milijarde dinara i BDV od oko 152 milijarde dinara.
Mala preduzeća su u trgovini zabeležila najveći promet od oko 1 690 milijardi dinara i BDV od oko 239 milijardi dinara. Kod srednjih firmi najveći promet takođe dolazi iz trgovine, oko 1 625 milijardi dinara, ali najviše nove vrednosti stvara prerađivačka industrija, sa oko 322 milijarde dinara BDV-a.
Na nivou cele nefinansijske privrede najveći promet prošle godine je ipak ostvarila trgovina (33,5 odsto), dok je prerađivačka industrija donela nešto manje prometa (27,2 odsto). Ali kada se gleda BDV, prerađivačka industrija je prva sa 25 odsto udela, ispred trgovine sa 16,4 odsto učešća.
Rate kredita u Srbiji uskoro će da porastu: Zaoštravanje monetarne politike u evrozoni neće zaobići ni nas