Iako je neizvesan datum parlamentarnih izbora, Republička izborna komisija je raspisala javnu nabavku za 30.000 paravana koji će obezbediti tajno glasanje i to po hitnom postupku.
Nakon apela javnosti da je nabavka sporna, jer cilj paravana sa sve zavesom nije zaštita tajnosti glasanja, već po mnogim javno iznetim sumnjama, izborne manipulacije i fotografisanje glasačkih listića kao dokaza, usledio je i apel organizacije Transparentnost Srbija koja se bavi pravnim pitanjima i koja tvrdi da nabavka nije po zakonu.
Naime, organizacija Transparentnost Srbija je podnela inicijativu Kancelariji za javne nabavke da utvrdi da li je Republička izborna komisija prekršila zakon prilikom nabavki paravana za biračka mesta.
Sem što je postupak nabavke pokrenut iako ona nije predviđena u godišnjem planu i ne postoje ni razlozi hitnosti zbog kojih javnu nabavku nije bilo moguće planirati unapred, RIK je odlučio da nabavku sprovede u pregovaračkom postupku bez objavljivanja javnog poziva, iako za to nisu ispunjeni uslovi, tvrde iz Transparentnosti Srbije u saopštenju.
„Uslov za sprovođenje najmanje transparentnog postupka javne nabavke bi bila ‘hitnost prouzrokovana događajima koje naručilac nije mogao da predvidi’, zbog čega nije moguće primeniti otvoreni postupak. Pri tome, u Zakonu o javnim nabavkama se naglašava da okolnosti kojima naručilac opravdava ‘izuzetnu hitnost’ ne smeju da budu prouzrokovane njegovim postupanjem“, objašnjavaju iz Transparentosti.
Podsećaju da je RIK hitnost ove nabavke obrazložio time što je na sednici 24. avgusta doneto uputstvo o izgledu paravana za obezbeđivanje tajnosti glasanja i da je to učinjeno „u cilju ispunjenja preporuka ODIHR-a“. Dalje se navodi da „ne postoji mogućnost za postupanje u rokovima“ određenim za druge vrste postupaka „ukoliko bi izbori bili održani do kraja oktobra“..
„Međutim, preporuke ODIHR-a, koje pominje RIK, poznate su još od izveštaja ODIHR za izbore iz decembra 2023, što znači da je RIK imao na raspolaganju dve i po godine da ovo pitanje reši, pa je hitnost prouzrokovana postupanjem, odnosno nepostupanjem, samog naručioca“, navode iz organizacije.
Takođe, postavljanje roka “do kraja oktobra“, kada „bi bili održani izbori“ je sporno, tvrde iz Transparentnosti, iz razloga što bi redovni izbori trebalo da se održe u decembru 2027. godine, dok bi za održavanje vanrednih bilo potrebno da Vlada uputi obrazloženi predlog predsedniku Republike za raspuštanje Narodne skupštine, a predsednik prihvati taj predlog, da predsednik Vlade bude razrešen ili da podnese ostavku, a da parlament u 30 dana ne izabere novu Vladu ili da predsednik Republike podnese ostavku.
„Ništa od toga se još nije dogodilo, pa nema formalnog osnova za sprovođenje hitne javne nabavke u pregovaračkom postupku. Postoje samo najave Aleksandra Vučića da će vanredni parlamentarni izbori biti održani 18. ili 25. oktobra 2026. Poređenja radi, rebalansom budžeta koji će Skupština uskoro usvojiti nisu planirana sredstva za sprovođenje vanrednih parlamentarnih izbora, zato što bi to bilo protivno zakonu, pošto izbori još uvek nisu raspisani“, navode.
Kako dodaju, čak i ukoliko bi najave predsednika bile smatrane kao valjan osnov za sprovođenje nabavki u pregovaračkom postupku, uslov za sprovođenje pregovaračkog postupka ne bi bio ispunjen po drugom osnovu.
„Pošto je isto lice (Aleksandar Vučić), više puta najavljivalo održavanje vanrednih parlamentarnih ili predsedničkih izbora (ili i jednih i drugih) za različite periode 2026. godine, naručilac je propustio priliku da donese potrebne akte i da potom sprovede javnu nabavku ranije ove godine. Transparentnost Srbija je zbog toga pozvala Kancelariju za javne nabavke da bez odlaganja sprovede monitoring i da potom preduzme mere iz svoje nadležnosti kako bi se javna nabavka sprovela u skladu sa Zakonom i sprečilo nastupanje moguće štete za budžet usled ograničavanja konkurencije u postupku javne nabavke i smanjenja transparentnosti u njenom sprovođenju“, naveli su u saopštenju.
Nova ekonomija pisala je o tome da je procenjena vrednost nabavke šest miliona evra, kao i da je na sednici Republičke izborne komisije i najavljeno da će nabavka biti raspisana.
Za taj predlog glasalo je 11 članova Komisije od ukupno 16.
RIK nije raspisao javnu nabavku, na koju mogu da se jave svi zainteresovani dobavljači, već da pregovara sa jednom ili više kompanija, kako bi se nabavka sprovela u što kraćem roku.
Inače, za obezbeđivanje tajnosti glasanja na biračkom mestu koriste se kartonski paravani i paravani u obliku kabine za glasanje. Kartonski paravani su izrađeni od kartona i njih su do sada mogli da viđaju glasači na svakom izbornom mestu.
Paravani u obliku kabine za glasanje imaju zidne panele od aluminijuma sa tri strane dok je četvrta prekrivena tamnosivom neprovidnom zavesom koja bi trebalo da obezbedi tajnost glasanja.
Predsednik RIK-a Vladimir Dimitrijević rekao je da su se pojavile sumnje u verodostojnost, ispravnost, funkcionalnost i garantovanost tajnosti glasanja, ali da je ideja da na biračkim mestima budu obe vrste paravana, pa birači mogu slobodno da izaberu paravan iza kojeg se osećaju „komfornije da glasaju“.
Programski direktor Crte Raša Nedeljkov rekao je za Novu ekonomiju navodi sa Transparentnost ukazuje na važan problem – da se nabavka paravana ne odvija u skladu sa zakonom.
„To govori o mogućoj finansijsko-koruptivnoj motivaciji za tu, uslovno rečeno, inovaciju na biračkom mestu. Crta je već ukazivala na moguće političke motive za uvođenje paravana, odnosno na objašenjenje najviših predstavnika vlasti da se time ispunjavaju ODIHR preporuke. U tom smislu, paravani, koji u doslovnom smislu jesu element dekora, govore o prirodi odnosa vlasti prema ODIHR preporukama, tj. šire rečeno, izbornim uslovima“, navodi on.
Kako naglašava, „dekorativnim izmenama“ pokušava se stvoriti utisak da se radi na unapređenju izbornog procesa, ali se suštinski problemi ne dotiču.
„Naprotiv, oni se usložnjavaju – pritisci na birače, medijski mrak, zloupotreba javnih resursa i slično. Dekorom se ne mogu popraviti urušeni temelji izbornog procesa. Javnost se, može se reći, zamajava baveći se paravanima, ali oni zaista nisu temeljno pitanje za izbore u Srbiji u ovom trenutku. Mi iz izbornog ciklusa u ciklus primećujemo i izveštavamo o tome koliko se ugrožava i osnovni princip tajnosti glasanja. Birači fotografišu zaokružene listiće, obeležavaju ih posebnim oznakama da bi se ispunile zadate kvote sigurnih glasova. To se radi bez paravana, moći će, nažalost, da se radi i uz paravane. Nekažnjivost koja štiti izbornu korupciju i kriminalna dela u izbornom procesu ne može se ni bitno pogoršati, a svakako se neće zaustaviti nekim takvim komadom inventara na biralištu“, kaže Nedeljkov.
RIK je usvojio i Odluku o dopuni Uputstva za predlaganje lica u biračke odbore za sprovođenje glasanja na izborima za narodne poslanike. Lokalna izborna komisija, u roku od 15 dana od dana pravnosnažnosti zbirnog izveštaja o rezultatima glasanja, Republičkoj izbornoj komisiji treba da dostavi informacije o strukturi članstva u biračkim odborima koji su sproveli glasanje na biračkim mestima.
Informacije uključuju ukupan broj predsednika, zamenika predsednika, članova i zamenika članova biračkih odbora muškog i ženskog pola u stalnom i proširenom sastavu. U slučaju da na pojedinom biračkom mestu glasanje bude ponovljeno, podaci treba da obuhvate i članstvo u biračkom odboru koji je sproveo ponovljeno glasanje.
Predsendik Srbije Aleksandar Vučić je 20. avgusta najavio da će parlamentarni izbori u Srbiji biti održani ili 18. ili 25. oktobra, kao i da će se tačan datum znati „u narednim danima“.
Kredit za mobilne apoteke odobren još 2023. godine, ali ove mobilne apoteke koje sada kruže Srbijom – nisu te