
Urbano pčelarstvo procvetalo je poslednjih godina u svetskim metropolama.
Masovno postavljanje košnica na javnim mestima-krovovima zgrada, zdanjima institucija i u parkovima, sve se češće može videti .
S namerom da i Beograd uvrste na svetsku mapu urbanog pčelarstva, članovi Beogradskog udruženja pčelara (BUP), nedavno su pokrenuli servis Urbane pčele, ali i obuke za ovaj vid gajenja dragocenih insekata, piše
Politika.Saša Grubić, iz BUP-a, kaže da su servis i obuka namenjeni svim sugrađanima koji bi da udome pčele na svojim krovovima, terasama ili u dvorištima.
PROČITAJTE JOŠ:
„Naša ideja je da, po ugledu na svetske gradove, koji neguju urbano pčelarstvo organizovano i pod kontrolom gradskih pčelarskih organizacija, i mi omogućimo ljudima da drže određen broj košnica. Svako ko ima prostor na svom krovu, terasi ili u dvorištu može da kontaktira s nama. Ne mora čak ni da bude pčelar. Potom naši stručnjaci izlaze na teren i procene da li je moguće postaviti košnice. U zavisnosti od dogovora, košnice možemo i da obezbedimo, postavimo, obeležimo i održavamo“, kaže.
Jedna od ideja je da med dele s BUP-om napola, kako bi se pokrio deo troškova. Ali građani mogu, ako žele, i da zadrže sav med.
„Otvoreni smo za dogovore, a ponuda važi i za društvenoodgovorne firme i institucije“, objašnjava Grubić, dodajući da već sada ima interesovanja, a da se ekspanzija očekuje u špicu proleća i na leto, kad je pčelarska sezona u jeku.
Gradovi danas postaju rezervati za pčele, jer se u urbanim sredinama ne koriste sredstva poput pojedinih pesticida i insekticida. To pokazuje i statistika, prema kojoj, uprkos planetarnoj ugroženosti ovih insekata, oni u gradovima na izumiru. Veoma su korisne i jer se koriste kao indikatori zagađenja, zato što njihov organizam pri skupljanju meda filtrira i zadržava u sebi štetne materije.