Poljoprivrednici iz oba entiteta Bosne i Hercegovine tvrde da ni državni podsticaji ne mogu da im pomognu u plasmanu proizvoda, predlažu ograničenje uvoza i uvođenje prelevmana, prenosi Capital.ba.
“Organizovan je vanredni interventni otkup, za šta je izdvojeno dodatnih pet miliona maraka iz Kompenzacionog fonda,” kaže Aleksandar Macanović, portparol Ministarstva privrede BiH.
“Otkup mesa je iskoristilo pet većih proizvođača, stoga poljoprivrednici smatraju da bi prava mera bila uvođenje prelevmana i carina, što bi bio spas za poljoprivredu u Republici Srpskoj”, kaže Vladimir Usorac predsednik Udruženja poljoprivrednika Republike Srpske.
Prema njegovim rečima, Vlada RS je za otkup povrća izdvojila dva miliona maraka, pa se povrtari još ne bune, iako imaju višak proizvoda.
KAKAV JE UTICAJ SRPSKOG SELJAKA NA PRIVREDNI RASTUsorac tvrdi i da u celoj BiH ima viška mleka u količini od 20 miliona litara što tržište po svemu sudeći ne može da amortizuje, dok istovremeno cena mleka pada.
Nedžad Bićo, predsednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH, konstatuje da je Vlada tog entiteta napravila odličan potez i da će to pomoći agrara, ali i stočarstvu.
“Pala je kupovna moć građana, a uvoz je ostao i to diktira cenu, a države iz kojih se uvozi proizvođačima daju podsticaje. Oni koji su uvozili meso, u prvih šest meseci zaradili su 50 miliona KM”, dodao je Vladimir Usorac.
On objašnjava i da je problem u višku krompira i kukuruza jer su neke države Evropske unije ograničile uvoz tih namirnica, pa bi isto trebalo da uradi i BiH, jer joj to u jednom delu omogućava Sporazum o slobodnoj trgovini omogućava.
Prelevmani, čije uvođenje predlažu poljoprivrednici predstavljaju posebnu taksu za ubiranje razlike u cenama između domaće i uvozne robe u zemlje Evropske ekonomske zajednice (EEZ).