Prema podacima kompanije za istraživanje tržišta kapitala PičBuk (PitchBook), Evropa je ove godine imala samo 26 tehnoloških inicijalnih javnih ponuda (IPO). Istovremeno je u SAD-u 70 tehnoloških kompanija na ovaj način izašlo na berzu, a u Kini čak 92 firmi, piše CNBC.
Vrednost tehnoloških IPO-a u Evropi dostigla je samo 6,7 milijardi dolara u poređenju sa 72,8 milijardi dolara u Kini i 118,19 milijardi dolara u SAD-u.
Zašto Evropa zaostaje?
Na osnovu analize podataka PičBuka, konsultantska firma Mekinzi (McKinsey) je utvrdila da je Evropa „odgovorna“ za više od trećine novoosnovanih preduzeća u svetu u poslednjoj deceniji, ali da je činila samo 14 odsto takozvanih kompanija „jednoroga“, tehnoloških firmi sa procenjenom vrednošću većom od milijardu dolara.
To nagoveštava problem skalabilnosti, kažu analitičari. Iako je tehnološka industrija Evrope poslednjih godina znatno ojačala, neki startapi se bore da pređu u kasnije faze rasta, usred prepreka za prikupljanje sredstava i zapošljavanje talenata.
Prema Mekinziju, evropska preduzeća su prikupila samo 8 odsto odgovarajućeg „Series D“ kapitala i svega i 13 odsto „Series E“ finansiranja, dok su investitore u najkasnijim fazama pretežno „ugrabile“ njihove američke kolege.
U međuvremenu, evropski osnivači startapa žale se da su pravila regiona oko udela u opcijama, putem kojih zaposleni imaju mogućnost da akcije kompanije u kojoj rade, znatno nepovoljnija nego u SAD-u.
IPO se smatra važnim događajem za likvidnosti preduzeća, ali i zaposlenih i ranih investitora, jer im omogućava da unovče svoje deonice na tržištu kapitala.
„Ova pitanja mogu učiniti evropske startape sklonijim ograničavanju rizika u sprovođenju izlaznih strategija, uključujući trošenje nedovoljno novca na proširenje (kapaciteta)“, napisao je Mekinzijev tim za tehnologiju, medije i telekomunikacije u nedavno objavljenom članku.
Još jedna stvar koja je Evropi nedostajala i 2020. godine jesu dodatne mogućnosti za listing na inostranim berzama.
„Jednostavno rečeno, Evropi je potrebno više tehnoloških IPO-a“, ocenjuju analitičari.
Više listinga visokotehnoloških kompanija pomoglo bi u stvaranju grupacija preduzeća, interesovanja i analitičara u industriji, što bi stoga povećalo interesovanje investitora za evropske tehnološke firme, dodaje se u analizi.