Crngorski državni avio-prevoznik Montenegro erlajns (Montengro Airlines) saopštio je da posluje otežano jer od 31. avgusta nije dobijao uplate iz državnog budžeta, prenele su podgoričke Vijesti. Među problemima koje imaju navode kašnjenje oktobarske plate, zaostale obaveze za najam aviona, motora, kao i dug prema dobavljačima.
Napominje se da je primena lex specialis-a zaustavljena, pa u kompaniji ocenjuju da ne mogu da prežive bez nastavka primene tog zakona i pomoći zbog korona-krize.
Tvrde i da je akumulirani gubitak kompanije oko 100 miliona evra.
Samo ove godine država je na njihov račun u julu uplatila pomoć od 10 miliona, a u avgustu još 25 miliona evra.
Vijesti podsećaju da je posle toga stopirana primena tog zakona, prema kom je prethodna Vlada odlučila da državna avio-kompanija dobije 155 miliona evra.
Razlog je bilo mišljenje Agencije za zaštitu konkurencije koja je utvrdila da se radi o državnoj pomoći i da mora da se ispita da li je lex specialis usklađen sa Zakonom o dodeli državne pomoći.
ČEKAJUĆI ODLUKU
„Nakon redukcije saobraćaja, sveli smo operativne troškove na mimimum, čuvajući letačke resurse, a ipak pazeći da se očuva društvena funkcija preduzeća i Crna Gora ostane avio povezana sa regionom i Zapadnom Evropom“, navodi se u saopštenju Montenegro erlajnsa.
Kompanija napominje i da pad prihoda i pad rashoda ne idu proporcionalno, pa da bez pomoći države ne postoji način da se održi poslovanje, ni na kraći rok.
„Ako Lufthanza traži i dobija pomoć, onda je suvišno i pojašnjavati da li je pomoć potrebna nama“, navodi se dalje u saopštenju.
SLOVENIJA SUBVENCIONIŠE STRANE AVIOPREVOZNIKESTRANE KOMPANIJE DRŽE SE SVOJIH INTERESA
Rukovodstvo kompanije ponovilo je da će bez novca koji je predviđen Zakonom o ulaganju u konsolidaciju i razvoj Montenegro erlajnsa i bez pomoći za korona krizu, biti primorano da prizeme avione.
„U tom slučaju avio-saobraćaj ka i iz Crne Gore se ne bi uspostavio u kratkom roku od (strane) drugih avio-prevoznika, koji bi bili u poziciji da uvećaju cene karata i lete isključivo prema sopstvenim interesima“, dodaje se u saopštenju.
Za to je kao primer navedena Slovenija čija je vlada nakon nestanka nacionalnog avio-prevoznika morala da daje milione evra tuđim kompanijama da obave, kako se navodi, tek poneki let.