Svet

02.04.2021. 07:38

Verisk Maplecroft

Autor: Nova Ekonomija

Politički rizici će ugrožavati poslovanje barem do 2023. godine

Pandemija COVID-19 i rezultirajuća ekonomska kriza će nastaviti negativno da utiču na društva i privredu cele planete u naredne dve godine, a čak 88 zemalja će se suočiti sa povećanim rizikom od političkih nestabilnosti, navodi se u po...

Foto: Pixabay

Svet

02.04.2021. 07:38

Pandemija COVID-19 i rezultirajuća ekonomska kriza će nastaviti negativno da utiču na društva i privredu cele planete u naredne dve godine, a čak 88 zemalja će se suočavati sa povećanim rizikom od političkih nestabilnosti barem do 2023. godine, navodi se u poslednjoj analizi koju je objavila konsultantska kuća Verisk Maplecroft.

Projekcije koju ta kompanija generiše na osnovu modela koji uključuju 10.000 potencijalnih ishoda po državi upozoravaju da će se desetine država suočiti sa slabljenjem legitimiteta nacionalnih vlada i povećanim šansama za izbijanje građanskih nemira, čak i u razvijenim zemljama Zapada.

„Iako prelazimo u fazu vakcinacije i oporavka, moramo naglasiti da je pandemija koronavirusa na mnogo načina bila jedan od najekstremnijih šokova za političke sisteme u poslednjih nekoliko decenija“, kaže Džejms Lokhart Smit, šef sektora finansijskog rizika u kompaniji Verisk Maplecroft i koautor izveštaja.

On je naglasio i da će građani svih sem nekolicine država koje su dobro upravljale pandemijom iz aktuelne krize izaći sa negativnijom percepcijom vlasti od one koju su imali 2019. godine.

Iako se očekuje da će nekoliko zemalja poboljšati sopstvenu političke stabilnosti, one prestavljaju izuzetak, a ne pravilo.

Prema izveštaju, najglasovitiji primer je Kina, koja je dovoljno brzo reagovala na zdravstvenu krizu i postigla primetan oporavak nakon otvaranja svoje ekonomije.

U međuvremenu, očekuje se da će 23 zemlje doživeti značajan pad političke stabilnosti, uključujući Brazil, Saudijsku Arabiju, Filipine, Ukrajinu i više istočnoevropskih tržišta.

Još jedan ključni faktor koji utiče na povećanje političkog rizika je javni dug koji su akumulirale zemlje poput Argentine, Južne Afrike, Rumunije i Rusije.

„Zbog stagniranja (privrede) i velikog broja narušenih nacionalnih bilansa, posledice rasta nivoa javnog duga i smanjenih (mogućnosti) za socijalnu potrošnju imaće dalekosežne posledice… Nemiri, rasplamsavanje političkih podela i stalne izmene javnih politka imaju zabrinjavajući potencijal da ozbiljno utiču na investiciono okruženje“, upozoravaju stručnjaci iz Verisk Maplecroft-a.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.