Radnici u inostranstvu koji šalju novac građanima Srbije su prošle, pandemijske godine poslali 3,1 milijardu evra, što predstavlja smanjenje od 11,2 odsto u odnosu na godinu pre. Globalni pad doznaka je bio znatno niži nego što su prve projekcije ukazivale, svega 1,6 odsto, dok su „gastarbajteri“ ka regionu Evrope i Centralne Azije uputili 9,7 odsto manje novca nego 2019. godine, ukazuje poslednji izveštaj Svetske banke.
Zvanično zebeleženi devizni priliv u manje razvijene zemlje je tokom cele prošle godine dostigao 450,38 milijardi evra, dok je u regionu kom pripada i Srbija iznosio nešto više od 46 milijardi evra.
Gotovo sve zemlje u Evropi su doživele pad doznaka tokom 2020. godini, u obimu koji je uporediv, ali ipak blaži u odnosu na Svetsku ekonomsku krizu 2009. godine.
Priliv novca iz inostranstva je, uprkos negativnom rezultatu, ponovo nadmašio ukupnu količinu stranih direktnih investicija (skoro 213 milijardi evra) i razvojne pomoći (147,1 milijardi evra) u 2020. godini.
U Narodnoj banci Srbije za Večernje novosti kažu da je najveći pad priliva po osnovu doznaka zabeležen u drugom tromesečju 2020. godine, kada je zabeležen međugodišnji pad od oko 30 odsto.
U trećem tromesečju priliv doznaka je polako počeo da se oporavlja, a u četvrtom je krenuo blagi rast.
„Posmatrano po zemljama, tradicionalno najviše doznaka dolazi iz zemalja u kojima živi i radi najveći deo dijaspore. Smanjenje priliva doznaka zabeleženo je u gotovo svih zemljama, a najveći pad bio je od tradicionalno najvećih pošiljalaca – Nemačke, Švajcarske, Italije, Francuske i Austrije“, navode Večernje novosti.