Startap ekosistem u jugoistočnoj Evropi se aktivno razvija, pri čemu se posebno ističe kompanije u najranijoj fazi finansiranja. S obzirom na svoju veličinu u poređenju sa tržištem EU, „rizični kapital“ (venture capital) treba da se osnaži, posebno u srednjoj fazi finanasiranja. Celokupnom ekosistemu zato treba i javna i politička podrška, kako bi se kreiralo okruženje pogodno za privlačenje privatnih investitora, navodi se analizi Bečke inicijative (Vienna Initiative).
Dostupnost „rizičnog kapitala“ se u regionu u poslednjih pet godina utrostručila, ali je u kasnijim fazama na nivou svega 15 odsto ukupnih ulaganja, u poređenju sa evropskim prosekom od 30 odsto.
Razvoj tržišta kapitala zato treba podsticati na nacionalnom, regionalnom i nivou EU, a aktere koji bi državnim merama naročito trebalo podržati jesu „biznis anđeli“, koji investiraju u ranije faze nastanka kompanije.
To se može postići i pružanjem podrške „crowdfunding“ platformama, koje su uobičajen način finansiranja novih projekata na zapadu, ali koje domaća javnost ne koristi dovoljno.
Naprotiv, domaća preduzeća se za finansiranje razvoja i dalje najčešće zadužuju, iako je taj put najprimereniji razvijenim kompanijama sa uspostavljenim poslovanjem.
Takođe, potrebno je podsticati i finansiranje putem nematerijalnih sredstava, koje trenutno praktično ne postoji u regionu.
„Iako će uvoz tehnologije i dalje zadržati ulogu u prevazilaženju jaza u produktivnosti, postepeno povećanje lokalnih inovacija, zajedno sa prelaskom sa proizvodnje na usluge, omogućilo bi regionu da se približi (ostatku EU)“, navodi se u analizi.
Obrazovanje će u tom procesu imati ključnu ulogu, ali je potrebno i mobilisati domaću štednju (i dopuniti je inostranim finansiranjem), jer ona može igrati važnu ulogu kao drugi, stabilniji izvor finansiranja.
Do tada, finansiranje startapa će i dalje uglavnom dolaziti izvan zemalja jugoistočne Evrope.