Hrvatska privredna komora tužila je Srbiju Evropskom sudu za ljudska prava, nezadovoljna što ne može da dođe do nekretnina u Srbiji za koje smatra da su njene.
Kako je za Novosti potvrđeno u Privrednoj komori Srbije, hrvatska komora podnela je tužbu 26. novembra 2004. protiv Privredne komore Srbije i Privredne komore Crne Gore pred Trgovinskim sudom u Beogradu.
Tužbenim zahtevom je traženo da sud utvrdi kako je ona suvlasnik 23 odsto nekretnina koje pripadaju tuženima kao pravnim sledbenicima Privredne komore Jugoslavije, a reč je o nepokretnostima od izuzetno velike vrednosti.
Te nepokretnosti su na Terazijama 23, u Knez Mihailovoj 10, Dečanskoj 8, kao i određenom broju stanova koji više nisu u vlasništvu PKS, piše list.
U PKS kažu, prenosi list, da je Trgovinski sud rešenjem od 26. aprila 2007. prekinuo postupak, uz obrazloženje da je nadležost suda „uslovljena sprovođenjem prethodnog postupka pred državnim organima, odnosno telima i po proceduri koja je predviđena bilateralnim sporazumima na bazi reciprociteta država sukcesora u skladu sa Sporazumom o sukcesiji.
Hrvatska privredna komora je zato podnela predstavku protiv Srbije pred Evropskim sudom, ne vodeći računa o reciprocitetu i činjenici da se postupci u Hrvatskoj vezani za srpska potraživanja razvlače godinama i po pravilu završavaju negativno po Srbe, pišu Novosti.
U PKS navode, piše list, da imaju saznanja da hrvatski sudovi takođe prekidaju postupke po tužbama srpskih privrednih subjekata radi vraćanja imovine, pri čemu PKS poseduje imovinu u Hrvatskoj (suvlasništvo na odmaralištu na Hvaru).
Da postoje tužbe iz drugih država protiv naše zemlje pred Evropskim sudom u Strazburu za Novosti je potvrdjeno i u Državnom pravobranilaštvu Srbije, a kako navode u Sektoru za zastupanje pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu u pitanju su dva predmeta po dve predstavke.
Reč je o potraživanju jednog pravnog lica iz Hrvatske i jednog iz Slovenije u vezi sa imovinom na teritoriji Srbije, navodi se u dopisu koji je potpisala v.d. zamenika pravobranioca Savka Mangović.
Spisak nekretnina koje hrvatske firme potražuju ovde ne prelazi 800 miliona evra, za razliku od konfiskovanih srpskih nekretnina u Hrvatskoj koje nadmašuju 1,8 milijardi evra.
Na listi hrvatskih preduzeća koja traže imovinu i od kojih su je neka već dobila su INA, Kraš, Luka Rijeka, Frank, Borovo, Varteks, kome su neki prostori već vraćeni, kao i zagrebačkom Končaru.
Javni izvrsitelji su državna pljačka uglavnom selektivna. Članovi stranaka, lovatori se ne diraju, čak i kad duguju ogromne iznose. Infostan ima svoju pravnu službu ali angažuje razne advokate, stranačke aktiviste da uteruju dugove. Za neplaceni račun iz februara, već u junu je naplata predata advokatima a oni uzvrsiteljima te je dug od. 8.630 dinara dodatno koštao još 9.480 dinara za troškove opomene i izvrsiteljia. Više nego dug. I to za 1 neplaceni mesec za 18 godina korištenja Infostana. Jasno je da veliki deo te pljačke ide državi odnosno stranci.