Skandal nemačkog automobilskog giganta Folksvagena sa lažiranjem stvarnog nivoa zagađenja vazduha pogodio je samu žilu kucavicu nemačke privrede.
Automobilski sektor čini 14 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) Nemačke. Ukupna vrednost prodaje ovog sektora je prošle godine iznosila 385 milijardi evra.
Moćni nemački automobilski sektor obuhvata neka od najvećih i najpoznatijih svetskih brendova, od samog VW-a do prestižnih proizvođača kao što su BMW, Dajmler/Mercedes-Benc i Opel, koji je nemačka filijala američke automobilske kompanije DŽeneral motorsa (GM), prenosi Frans pres.
U taj sektor se, međutim, ubrajaju i neki od vodećih svetskih dobavljača delovima, kao što su Boš, Kontinental i ZF Fridrihšafen, kao i jedan broj malih i srednjih preduzeća.
Pojedini posmatrači, kao što su analitičari iz kompanije CMC marketsa, već su izrazili zabrinutost zbog prelivanja posledica Folksvagenovog skandala na širu privredu Nemačke u narednim nedeljama i mesecima.
U Nemačkoj je prošle godine proizvedeno više od pet miliona automobila, zahvaljujući čemu je najveća evropska privreda četvrti najveći proizvođač automobila na svetu posle Kine, SAD i Japana, ali i lider u Evropi, navodi francuska agencija.
Ovaj sektor je prošle godine zapošljavao oko 770.000 ljudi od ukupne radne snage od preko 40 miliona ljudi, a automobili su vodeći izvozni proizvod Nemačke, budući da su činili 18 odsto vrednosti prošlogodišnjeg ukupnog izvoza.
Kina je naročito jedan od najvećih kupaca nemačkih automobila, a Nemaci takođe vole automobile, a posebno domaće, koji su prošle godine činili oko dve trećine ukupnih novih registracija.
Kako ocenjuje Frans pres, veze između automobilskog sektora i političara su takođe tradicionalno bliske, u čemu Folksvagen može poslužiti kao najbolji primer. Naime, severna nemačka savezna država Donja Saksonija, gde je sedište VW-a, ima 20-procentni udeo u toj kompaniji, dok premijer te pokrajine i njegov ministar finansija sede u nadzornom odboru VW-a, napominje agencija.
Imam 67 godina i dalje radim kao preduzetnik jer mi je penzija oko 16.000din. Redovno plaćam porez i doprinose od oko 10.000 din. mesečno a to sam činio i za vreme vanrednog stanja. Razumem svrhu ove pomoći preduzetnicima i drugima ali zar se nije moglo programom selektovati da ta pomoć bude dodeljena i grupi ljudi kojoj i ja pripadam?