BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Cenu inflacije u prodavnicama platiće socijalno najugroženiji, jer su najviše poskupele namirnice koje su osnov minimalne potrošačke korpe. Mnogi su zbog poskupljenja prinuđeni da štede i tokom dnevne nabavke, a kriza je neke naterala i da se odreknu pojedinih proizvoda: od cigarete i kafe u kafićima, pa do mladog krompira, mesa i voća i povrća
Oko 97 odsto čitalaca koji su učestvovali u anketi Nove ekonomije o poskupljenjima u trgovinskim lancima kaže da su cene proizvoda u proteklih šest meseci „značajno više“. Preostalih tri odsto smatra da jeste došlo do poskupljenja, ali da je „razlika neznatna“. Sa druge strane, niko od oko 200 anketiranih nije odgovorio da „nije primetio“ razliku u cenama.
„Najviše su poskupeli ulje, brašno, žitarice, proizvodi od žitarica, mleko, mlečni proizvodi“, naveo je za Novu ekonomiju Mladen Alfirović iz Nacionalne organizacije potrošača Srbije (NOPS).
Uvećane cene osnovnih životnih namirnica, i to onih koje čine osnov minimalne potrošačke korpe, svakako će, prema rečima Alfirovića, u budućem periodu uticati na standard potrošača.
„Ukoliko se rast cena nastavi, najviše će biti pogođeni oni koji imaju najniža primanja, oni potrošači koji su socijalno najugroženiji, jer oni najviše novca izdvajaju za hranu i osnovne životne namirnice. Kad te osnovne životne namirnice poskupe, svakako će oni pretrpeti najveći udar inflacije i najavljenog poskupljenja energenata koje se očekuje na zimu“, kaže Alfirović.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE