Mogući pravci poreske reforme u Srbiji

Poreska reforma za cilj treba da ima pomeranje fokusa Poreske uprave sa represije na servisiranje poreskih obveznika. Samo na taj način može se obezbediti da poreski obveznici mogu da rade, zarade i plate porez. Povećanje poreskih prihoda je sa druge strane neophodno kako bi se smanjio deficit budžeta, smanjilo zaduživanje države i obezbedila sredstva za podsticanje privrednog rasta.

Istovremeno, poreska reforma treba da ide u dva paralelna pravca: prvi – reforma administracije i poreskog postupka i drugi – reforma poreske politike i poreskih stopa.

Reforma administracije i poreskog postupka treba da stvori osnovu za dalje reforme poreskog sistema. Bez izgradnje jake organizacije Poreske uprave, informacionog sistema i profesionalizacije zaposlenih, neće biti moguća ni reforma poreske politike.
Osnovni pravci ove faze reforme su sledeći:

Sređivanje IT sistema i poreskog knjigovodstva. Izgradnja jedinstvene IT baze koja bi bila umrežena sa PIO, RFZO, NSZ, Carinom i MUP je osnovna pretpostavka za digitalizaciju PU, kao i za onlajn kontrolu i naplatu poreza. Sprečiće se nekontrolisano gomilanje duga pojedinih poreskih obveznika i smanjiće se troškovi administracije, kako za PU tako i za poreske obveznike.

Obuka zaposlenih. Katastrofalno nepoznavanje poreskih propisa zaposlenih u Poreskoj upravi, naročito od strane poreskih inspektora, jedna je od glavnih prepreka za unapređenje rada PU. Uz to, neophodna je promena sadašnjeg formalno-represivnog odnosa prema poreskim obveznicima, u postupanje koje sadrži sva tri ključna elementa delotvorne Poreske uprave: pružanje pomoći poreskim obveznicima u ispunjavanju njihovih obaveza (poreski obveznik je klijent, a ne neprijatelj), blagovremena kontrola ispunjavanja obaveza i efikasna naplata obaveza.

Promena organizacione strukture PU. Postojeća decentralizovana struktura nije dovoljno efikasna. Potrebno je jasno utvrditi funkcionalne nadležnosti centrale PU i filijala. Poresko knjigovodstvo, kontrola i naplata bi morali da budu funkcionalno centralizovani, odnosno ključni izvršioci u ovim funkcijama bi trebali da budu zaposleni u centrali, a poslati na rad u odgovarajuću filijalu. Ukinuti sadašnji značaj mesne nadležnosti PU i omogućiti poresku kontrolu bez obzira na mesnu nadležnost.

Promena strukture poreske uprave. Digitalizacija servisa poreske uprave (podnošenje poreskih prijava elektronskim putem i daljinska kontrola) omogućiće promenu strukture zaposlenih u Poreskoj upravi. Neće više biti potreban toliki broj šalterskih službenika i zaposlenih koji se bavi papirologijom. Ti zaposleni će se prekvalifikovati i preusmeriti u pružanje usluga i kontrolu poreskih obveznika, unakrsnu proveru imovine i borbu protiv sive ekonomije.

Nastavak teksta možete pročitati u dvadesetprvom broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.