BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Šteta od krađe intelektualne svojine prelazi 160 milijardi dolara. Gubici koji se odnose na lične informacije, kao što je krađa podataka sa kreditnih kartica, iznose oko 150 milijardi dolara. To su ogromni gubici, ali i dovoljno dobar razlog da se dodatno ulaže u bezbednost informacionih sistema
Katarina Jonev diplomirala je međunarodne odnose na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. Završila je master studije međunarodnog prava na Pravnom fakultetu nakon uspešno odbranjene teze „Sajber bezbednosti u međunarodnim odnosima“ .
U fokusu naučnog istraživanja Katarine Jonev su pitanja sajber bezbednosti, međunarodnog prava i međunarodnih odnosa. Analitičar je politika sajber bezbednosti i sarađuje sa nekoliko domaćih i međunarodnih institucija. Autor je mnogobrojnih naučnih radova i učestvovala je na značajnim konferencijama u zemlji i inostranstvu. Drži edukativne radionice i predavanja za podizanje svesti o opasnostima u sajber prostoru.
Koliko svetsku ekonomiju košta sajber kriminal?
Nažalost, situacije u kojima talentovani, mladi, asocijalni hakeri, kako ih uglavnom zamišljamo, iz svoje radne sobe napadaju sisteme velikih kompanija, nacionalne infrasturkture, vojne kao i finanijske institucije, nisu više scene samo iz holivudskih filmova, već su postale realnost. Hakeri generišu sajber kriminalnim aktivnostima prihode u iznosima koji se broje milijardama dolara. Spektakularne kompjuterske prevare sve češće osvanu na stranicama medija, a broj žrtava – država, kompanija, organizacija, individua – raste. Sajber kriminal je jedan od najbrže rastućih oblika kriminala. Prema dostupnim procenama, sajber kriminalci godišnje naprave štetu od 440 milijardi dolara, što je ogromna količina novca, veća i od budžeta mnogih država. Procene su da su brojke i mnogo veće, jer pojedine institucije nisu voljne da daju podatke da su bile žrtve sajber kriminalaca. Šteta od krađe intelektualne svojine prelazi 160 milijardi dolara. Gubici koji se odnose na lične informacije, kao što je krađa podataka sa kreditnih kartica, iznose oko 150 milijardi dolara. To su ogromni gubici, ali i dovoljno dobar razlog da se dodatno ulaže u bezbednost informacionih sistema i pojačanu bezbednosnu informatičku infrastukturu. Sa sajber kriminalom se suočavaju podjednako razvijene države, ali i nerazvijene i zemlje u tranziciji. Sajber prostor sam po sebi nije geografski određen, nema fizičkih granica niti barijera, stoga je ova pretnja međunarodnog i globalnog karaktera, a potencijalne žrtve su svi. Najveće troškove sajber kriminala trpe kompanije i nacionalne ekonomije. Sajber kriminalne aktivnosti štete trgovini, konkurentnosti, razvoju privrede, inovacijama, ekonomskom rastu, ali i podrivaju sigurnost i poverenje građana kako u finansijske, tako i u državne institucije. Daleko od toga da su pojedinci zaštićeni.
Da li je sajber kriminal pretnja i našoj ekonomiji i državi?
Kompjuterski kriminal obuhvata zločine počinjene nad računarom i materijalima sadržanim u njemu, poput softvera i podataka. Kompjuter se u ovom slučaju koristi ili kao sredstvo, ili kaocilj izvršenja krivičnih dela. Sajber kriminal predstavlja nelegalni upad u drugi kompjuterski sistem, krađu kompjuterskih podataka, ili korišćenje onlajn sistema za vršenje ili pomoć u izvršenju prevara. To uključuje hakerisanje, ometanje servisa, neovlašćeno korišćenje podataka poput menjanja, brisanja, krađe podataka, vandalizma, elektronske prevare. Sajber kriminal obuhvata aktivnosti od nelegalnog preuzimanja odnosno „skidanja“ muzičkih fajlova, do onlajn krađe banaka, identiteta, širenja virusa, malvera, itd.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE