BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Knjige daju nova i šire stara znanja, ali time često i negiraju i preinačavaju ona koja smo imali, razarajući predrasude, stereotipe i prećutkivanja o značajnim ljudima i događajima
Vuk knjazu Milošu: poklonite mi štogod veliko
*Poneke molbe izgledaju tako kao da je Vuk učio iz Dinkićeve magistrature o veštini finansijskih kombinacija
PrepiskaVuka Karadžića (Prosveta, Bgd.), ima više hiljada strana, a pisma pokazuju neslućena Vukova interesovanja koja daleko nadilaze šematizovana „opšta znanja“ o njegovom književno-jezičkom radu.
Tu su, dakle, i diplomatska prepiska i poslovna pisma i molbe za zapošljavanje sina, ćerkin miraz… do novinarsko-obaveštajnog članka (informacija za Ruse) o revolucionarnim danima 1848. u Beču čiji je bio svedok.
Nekad se u školama učilo o dvama pismima Vukovim knjazu Milošu Obrenoviću, ali niko nam nije pomenuo da ih ima na desetine, plus mnoga upućena sinu mu knjazu Mihailu, te bratu Jevremu i kneginji Ljubici. I, najvažnije, najveći broj ih se tiče – novca, bilo da ga traži kao poklon, nagradu, ili kredit. I poneka izgledaju tako kao da je Vuk lično učio iz magistrature Mlađana Dinkića o veštini finansijskih kombinacija.
Traženje velikih para od Miloša Vuk navešćuje septembra 1849. kad mu piše da ga je pretplatio na dve knjige i za njega „po 100 od svake štampao pak ćete mi platiti kad se odonud vratite“(iz Rusije). Krajem decembra iste godine on mu se zahvaljuje za 150 forinti u srebru, čestita mu Božić ali i prigovara: „Vi mene ne samo da nijeste nagradili prema svome bogatstvu i u raznim događajima pokazanome velikodušiju i po svojijem obećanjima, nego što još ovijeh zasluga mmojijeh i ne priznajete.“
Godinama Vuk to ne zaboravlja, pa oktobra 1857. kaže da je on Miloša opisivao kao Homer Ahila, pa kad se Ahiles spomene spomene se i Omir: „i ja sam opisavši najznatnija djela Vaša“ spomen moj vezao s Vašijem „te će se i u potomstvu uz Vaše ime i moje spominjati“. Odnosno „Vi ste prvi i najveći čovjek u narodu našem, ali po zaslugama mislim da ni ja nisam pošljednji“.
Zato:„Po svemu ovome ja mislim da imam pravo nadati se da mi Vaša Svjetlost poklonite štogod veliko, dostojno i Vas i mene i danas i nakom nas, da bi se i moja djeca mogla sa zahvalnošću opominjati našega živovanja i Vaše ljubavi i milosti k meni. Kada bi ste mi n. p. pokonili što u vrijednosti od deset hiljada dukata Vi biste opet bili bogati knjaz Miloš kao što ste i sad, a ja sa svojom porodicom postao bi sa svijem drugi čovjek, srećan, koliko imuće čovjeka na ovijem svijetu može srećnijem učiniti. Istina da je 10.000 # velika gomila, ali ja ne velim da poklon Vaš meni baš toliko mora biti, nego uzimam to samo za primjer…“
U jednom od pisama Vuk „usmerava“ i na šta bi poklon(i) bili utrošeni, između ostalog na zemlju i čardak kao miraz za kćer Minu.
I 21. februara 1858. Vuk iz Beča piše da je „imao sreću da primi premilostivo pismo“ u kome mu javlja da je „1000 dukata za njega položio G. Miši Anastasijeviću“ i razmatra vratolomiju kako da se to dalje sredi. Nada se prvo da je Miloš primio njegovu Obligaciju (menicu) od g. Miše. Ali, kakvu da izda Milošu – ako pravi onu sa dva svedoka, to košta. Zato predlaže da Milošu garantuje pismom koje „imalo bi silu kao Obligacija“. A dogovor je – bez kamate, svake godine „o novom ljetu“ po 100 dukata.
Nastavak teksta možete pročitati u 68. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE