BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Holivudska mega sega ostvarenja seju optimizam, pa Marvel blokbasteri tipa „Kapetan Amerika“, „Osvetnici“, „Halk“, „Tor“, izgledaju kao predizborna obećanja – ušminkano, optimistično, a filmovi spakovani za festivale serviraju priče o neispunjenim (izbornim) očekivanjima, sve je jadno, otužno, plačno, do bola realno. Čemeri osvajaju nagrade, što tužnije, to zlatnije, a Marvel puni kase, vrti milione jer glorifikuje snove
Kad pošast zvana virus korona prođe, sigurno ćemo gledati što domaće što strane filmove koji tretiraju pandemiju, a do tada u dugim danima restrikcija, (samo)izolacije, lečenja stresa od „zatvorske kazne“ i policijskog časa, ljudi uglavnom prekraćuju vreme TV ponudom – serijama, filmovima, ali i video-igricama, dobrom knjigom, zavodljivim izazovom društvenih mreža, dok ponovo ne prorade bioskopi, muzeji, pozorišta…
Ostanimo kod probranih pokretnih slika viđenih u martu na završenom Festu. Nekima je istekla bioskopska eksploatacija, pa se mogu skinuti sa raznih platformi/sajtova. Lečenje kulturom praktikuje se širom planete – mnogi prestižni muzeji otvoreni su za virtuelnu posetu, Versaj na primer, a može se ući u Parisku operu, čuti „Seviljski berberin“, „Karmen“, uživati u „Labudovom jezeru“, posredstvom Jutjuba/ Youtube u beogradskom Narodnom pozorištu pogledati „Žizelu“, „Belu kafu“…
Međunarodni festival dokumentarnog filma u Amsterdamu (IDFA), najveći te vrste u svetu, omogućio je na svom sajtu besplatan pristup za gledanje više od 300 dokumentaraca snimljenih između 1988. i 2019. godine. Itd. i tome slično, dok ubica COVID-19 kruži planetom i unosi nespokoj i seje strah. Ali, kao što znamo, sve prolazi, proći će i ova pošast, ostaće filmovi, knjige, serije o životu u vreme korone…A glavni junak – život, pobeđuje!
Na stranu to što filmska industrija gubi, što će dugo da se oporavlja od zastoja u produkciji u vanrednom stanju, i domaća i strana. U Srbiji su odložena snimanja filmova, serija, ekipe raspuštene, nema honorara, gomilaju se gubici, svetske premijere odložene, novi Džems Bond čeka jesen, Kanski festival umesto u maju biće održan u junu, možda julu, saopštili su u direkciji, Nik Kejv i Bed Sids (Nick Cave & The Bad Seeds) odložili su evropsku turneju zbog pandemije, kalkulišu nove termine, uključujući beogradski koncert…
„Mi reditelji volimo festivale jer su oni idealna prilika da naša ostvarenja pogleda mnogobrojna publika. Nikad dosta festivala. Dok nisam došao u Srbiju, nisam znao da ljudi ovde vole film, da su dobro informisani“, rekao je slavni režiser Atom Egojan na masterklasu održanom na Festu i podsetio da prestižni festivali kao što su Berlinski, Kanski, Venecijanski insistiraju na premijerama „a ne može se film praviti svaki dan”. Šarmantni Kanađanin doputovao je da predstavi svoju dramu „Počasni gost“ (prikazan u Veneciji prošle godine), o jednom sanitarnom inspektoru koji zagorčava živote mnogim kafedžijama, a ni njemu privatno ne cvetaju ruže. Na putu nemilosrdnog inspektora našao se i jedan kiosk brze hrane. Vlasnik prikolice mu je najsočnijim srpskim psovkama poručio šta misli o njegovoj odluci da mu zatvori dućan koji nosi Titovo ime. Sala se tresla od smeha.
„Moj sin radio je u jednom restoranu u Torontu i ispričao mi kako bi ponekada njegov šef, vrhunski kuvar Francuz plakao, padao u očaj zbog torture koju je nad njim sprovodio jedan sanitarni inspektor. On nije bio ni policajac, ni neka druga snaga reda i zakona, ali mogao je da ti zagorčava život. Počeo sam da razmišljam o tom kodu ponašanja i ideje su vrcale. Upleo sam u priču i njegov odnos sa ćerkom, zloupotrebu položaja. Sve čoveka može da inspiriše, neki događaji u životu, u vašoj okolini, tekst iz novina. Dok pišeš scenario, istražuješ. Mene je u mnogo čemu inspirisao Ingmar Bergman“, kazao je Egojan.
Na pitanje zašto reditelji vole festivale, odgovorio nam je i reditelj Pavle Vučković, pre nekoliko godina u Kanu nagrađen za svoje kratkometražno igrano ostvarenje „Beži zeko, beži”, autor filmske drame „Panama”.
Nastavak teksta možete pročitati u 69. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija“.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE