BOS PO TRNJU
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Graditeljski i rušilački nagoni podjednako su prisutni u celoj istoriji čovekovog postojanja. Sravnjivanje do zemlje drevne Troje, kao i sistematsko rušenje Berlina ili Drezdena, motivisano je sličnim porivom: uništiti duh neprijatelja putem uništavanja njegovih dela čime rušitelj dokazuje svoju nadmoć
Kad su svojevremeno slavnog glumca Zorana Radmilovića pitali čega se plaši, odgovorio je: „Plašim se mentaliteta onih koji ruše spomenike po parkovima“. A vandali su oko nas, i lokalno i globalno, spomenici padaju kao snoplje u vremenu sadašnjem kad se žustro preispituju stare vrednosti, rastu neki budiboksnama, skaradni u svojoj pojavnosti, sumnjivih estetskih vrednosti, smislene dimenzije, opravdanosti zauzimanja javnog prostora… Ali krenimo redom.
Povod za priču o palim spomeničkim junacima je dokumentarni film rediteljke Jelene Radenović „Umetnost sećanja“, prikazan 2019. na beogradskom festivalu Slobodna zona/Free zone, gde je osvojio specijalnu nagradu žirija, a videla ga je i publika u Stokholmu, Los Anđelesu, Izmiru, Gračanici, Beču, na Univerzitetu u Tokiju…
U domaćim bioskopima pojaviće se čim korona dozvoli. Govori o sudbini monumenata Narodnooslobodilačke borbe na prostoru bivše Jugoslavije i dođe mu kao čitanje udžbenika savremene istorije koji više niko ne piše, ili pak dnevnopolitički tumači i briše. Uz naraciju nekih od umetnika (Miodrag Živković), teoretičara i istoričara umetnosti (Branislav Dimitrijević, Olga Manojlović Pintar, Đorđe Kadijević, Jan Kempenaers) priča o spomenicima vajara Miodraga Živkovića na Tjentištu i Kadinjači kod Užica, Dušana Džamonje u Podgariću u Moslavini i na Kozari, Bogdana Bogdanovića u Jasenovcu, Dragana Radenovića u Kikindi…
Mlada autorka Jelena Radanović ističe da su je ti spomenici zaintrigirali pre svega kao jedinstven umetnički fenomen, od načina na koji su nastali – raspisivani su konkursi, o izboru odlučivale ozbiljne komisije, ulagana pozamašna sredstva, pa preko same izvedbe i postavke u prostoru, do njihovog umetničkog kvaliteta, monumentalnosti, univerzalnog jezika koji koriste i zahvaljujući kome su nadživeli ideologiju i politički sistem u kom su nastali i još uvek privlače publiku širom sveta.
Da paradoks bude veći, planeti je na njihovo postojanje skrenuo pažnju jedan Belgijanac – umetnik i univerzitetski profesor Jan Kempenaers, koji je prvi počeo da ih fotografiše i posvetio im knjigu „Spomenik“. „Dodatna inspiracija bili su mi lik i delo vajara profesora Miodraga Živkovića, čiji je student bio moj otac i koga sam poznavala celog života. Sada više nije među nama, ali mi je drago da je bio na premijeri filma i rekao mi je tom prilikom: ‘Ti si mala mene oživela’. Jer on je bio potpuno zaboravljen. Drago mi je i da je video makete i fotografije svojih radova prezentovanih u njujorškom Muzeju moderne umetnosti/MOMA u okviru postavke ‘Ka betonskoj utopiji: Arhitektura u Jugoslaviji 1948-1980’, koje je za potrebe filma snimio direktor fotografije Pablo Fero Živanović.“
„Oko tri hiljade spomenika, memorijalnih ploča iz NOB-a srušeno je u Hrvatskoj devedesetih godina 20. veka, u Domovinskom ratu. Najpotresnije je nestajanje spomenika Vojina Bakića u Kamenskom. Iz devetog puta su 1992. godine uspeli da ga likvidiraju. Bakić, jedan od najznačajnijih predstavnika moderne skulpture, bio je posebno targetiran jer je Srbin“, kaže Radenovićeva. U Sloveniji ništa nije rušeno, u BiH jeste ponešto, dok je u Srbiji bio manir da se spomenici preimenuju. Ispred Spomenika hrabrima Miodraga Živkovića u Ostri pored Čačka podignuta je crkva.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Šta je uistinu značila poseta predsednika Srbije Parizu i prijem u Jelisejskoj palati?
Prosečna marža u trgovinama na malo u Srbiji kreće se od oko 21-22 odsto do 31-32 odsto, ali je manja od one u Evropi. Maloprodaja nije kriva za visok rast cena u srpskim prodavnicama, a profiti trgovinskih ...
U proizvodnju struje u narednim decenijama moraće da se investira više desetina milijardi evra, jer Srbija više ne može dugoročno da se oslanja na nasleđene kapacitete iz socijalizma, sa izuzetkom hidrocentr...
Srbija mora da uskladi svoju unutrašnju i spoljnu politiku, odnosno da demokratski odluči o svom usmerenju ka velikim silama, glavna je poruka okruglog stola pod nazivom „Srbija između Istoka i Zapada“. Pone...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE