Svet

01.03.2016. 13:40

Klix.ba

Autor: Nova Ekonomija

Na izgradnji najvećeg svetskog aerodroma učestvuje 13.000 ljudi (FOTO)

Svet

01.03.2016. 13:40

Gradnja trećeg istanbulskog aerodroma teče planiranim tokom, a trenutno na tom mega projektu radi blizu 13.000 radnika iz 15 država sveta.
Prvi deo budućeg najvećeg aerodroma na svetu će biti otvoren u februaru 2018. godine. O veličini, govore slike iz ptičije perspektive, a prvi deo aerodroma će imati kapacitet od 200 miliona putnika godišnje.
U predstojećem periodu najvećih radova na izgradnji aerodroma će raditi i do 30.000 ljudi. 
Reč je o projektu vrednom 10,25 milijardi evra i aerodromu koji će po svom obimu i sadržaju biti pravi mali grad. 
Parking prostor za 500 aviona i 70.000 vozila, šest pisti i 12 taksi putevai su samo neki od njegovih sadržaja u izgradnji na 76,5 miliona metara kvadratnih prostora. 
Lokalne vlasti i izvođači radova posebnu brigu vode i o zaštiti okoline pa svako prenosivo stablo presađuju na druge lokacije u Istanbulu, a najavljeno je i zasađivanje po pet sadnica za svako staro stablo koje će biti posečeno. 
Svako posečeno stablo se zavodi u evidenciju i shodno tome je najavljena sadnja više od 10 miliona sadnica na različitim lokalitetima u Turskoj.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Komentar(1)

  1. “Samo ste zaboravili da kažete da se ovakvi rudnici otvaraju u pustinjama upravo zbog enormnog ugrožavanja životne sredine“
    1. Rudnici se otvaraju tamo gde ima litijuma, to sto se pogodilo da je americko najvece nalaziste u nevadi je slucajno da je gore pustinja

    . Očigledno je da ne znate da je samo u prošloj nedelji zaustavljeno otvaranje rudnika litijuma u pustinji Nevade, jer je procenjeno da će štetiti žalfiji i tetrebima.

    2. Sage rose nisu zalfija I tetrebi, vec posebna vrsta tetreba koji je zasticena vrsta, Tracker Pass (rudnik u Nevadi) je površinski kop I nikako se ne može porediti sa podzemnim kopom kakav je planiran u dolini Jadra
    .
    U Srbiji ni ljudi nisu bitni a najmanje obradiva plodna zemlja koja sa ovim rudnikom nestaje. Samo dobit od poljoprivrede na toj zemlji višestruko prekoračuje rudnu rentu i pritom bi zemlja ostala neoštećena.

    3. Molim vas da mi ovu dobit od poljoprivrede nekako argumentujete, ako nije problem pa da se vratimo na temu o kojoj smo oboje pisali

    19 sela u Jadru će trajno nestati a ostavljeno jalovište će i u narednim vekovima zagađivati. Ah da, podzemne vode u Banatu su već uništene intezivnom eksploatacijom nafte hidrauličkim frekingom – nije u futuru već u prošlom vremenu, a Drina se u futuru razmatra za vodosnabdevanje Banata.

    4. Molim vas da mi nadjete bilo koji dokument gde se Drina u futuru razmatra za vodosnabdevanje Banata. Mozemo posle I o frakingu
    Vi ste cinik i licemer u pokušaju da se prikažete pametnim. Kojim činjenicama vi raspolažete? Brkate babe i žabe, poredite rudnik litijuma sa Azotarom.

    5. Gospodjo, ja sam licencirani savetnik ove drzave izmedju ostalog za procenu rizika od udesa kod tehnicko tehnoloskih nesreca, kao I licencirani savetnik za upravljanje hemikalijama u životnoj sredini. Verujem da niste pazljivo procitali sta je napisano I zasto je vas scenario koji ste napisali nemoguć čak ni kod aksidenta, a kamoli u normalnom radu.

    Koliko od preko 2500 vrhunskih naučnih radova, objavljenih u svetu na temu štete koju proizvode rudnici litijuma, ste pročitali. Ja sam pročitala dosta i u kombinaciji sa iskustvima iz svoje prakse u relevantnoj naučnoj oblasti stekla sam mišljenje. Svi ti naučni radovi do jednog pokazuju da je svaki rudnik litijuma trajno uništio vodotokove. I gle čuda rudnik Jadar se planira u predelu bogatom vodotokovima. Da – koju vodu ćemo mi piti? Da li ste čulo za to da toksične supstance brzo uđu u lanac ishrane i kavu hranu ćemo jesti? Niste čuli jer ste neobrazovani u tom pravcu. Rezultati moje nauke su međunarodno prepoznati i priznati a svako ovde može da ih vidi i proveri. Koja je vaša nauka i gde ste vi u njoj i gde možemo da je vidimo, da bi ste ocenjivali priznate naučnike? Vama smeta mišljenje profesora Biološkog fakulteta?! Spinujete za široke narodne mase da bi ste se prikazali pametnim. Mešate babe i žabe poredeći rudnik litijuma sa Azotarom i čime stručnoj javnosti pokazujete elementarna nepoznavanja principa struke, ako ste uopšte stručnjak. Da tako je – u radovima piše da če se proces odvijati na 250 stepeni Celzijusovih, i šta je sporno to reći kada nemate ni jedan drugi parametar projekta Jadar? Sve jedno je da li će biti na 250 ili na 100 ako se izdrobljena ruda posipa sa 1000 tona koncentrovane sumporne kiseline na dnevnom nivou. A Seveso ako sadrži opasne hemikalije šta će se desiti u akcidetnu kada one izađu napolje? Ni o tome pojma nemate. Ponešto ste pročitali, pratili mesecima dešavanja oko Rio Tinta pa pošto se podigla prašina i vi biste da budete malo pametni.

    6. Dakle, mislim da ste poredili babe I žabe, povrsinske I podzemne kopove. Ne znam u kojim radovima pise 250 stepeni I gde pise flotacija I gde pise da ce se koristiti HF, ali čini mi se da ste pogrešan rad čitali. Dalje, ovo postrojenje je klasifikano kao Seveso zbog kolicine eksploziva koje se u jednom trenutku moze naci u kompleksu. Sama sumporna kiselina ne spada u jedinjenja koja svojom klasifikacijom utiču da bi neko postrojenje bilo ili ne bi bilo Seveso.

    Važno je da su neki univerzitetski radnici, koji rade za Rio Tinto, u svojim publikovanim naučnim radovima pokazali da srednjovekovana jalovišta u Srbiji još uvek zagađaju životnu sredinu a u isto vreme im ne smetaju jalovišta sa hiljadama tona toksičnog arsena, koja će Rio Tinto za sobom ostaviti. Šta biste na to rekli. Nadam se da će vam ovaj odgovor pomoći da bolje razumete problem o kojem pričate bez njegovog osnovnog razumevanja.

    7. Za kraj, ovaj tekst je o Arsenu, ja sam pisao o arsenu, vi ste pisali o parama sumprne kiseline „pare agresivnih kiselina koje će se koristiti za ekstrakciju litijuma i njegovo prevođenje u litijum karbonat (Li2CO3) otparavaju u atmosferu i nagrizaju zeleni pokrivač, a takođe i pluća i kožu ljudi i životinja u krugu od više desetina kilometara“ Nadam se da će vam ovaj odgovor pomoći da bolje razumete problem o kojem pričate bez njegovog osnovnog razumevanja.

Ostavite odgovor

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Neophodna polja su označena *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.