Ostalo Vesti iz zemlje

17.05.2023. 11:32

Autor: Beogradska otvorena škola (BOŠ)

Saradnjom, adekvatnim obrazovanjem i informisanošću do boljeg društva

Foto: freepik.com

U okviru inicijative „Aktivni građani – bolje društvo: zagovaranjem ka saradnji i demokratskom razvoju“ Beogradska otvorena škola i brojni partneri u prethodne 4 godine radili su na bitnim temama koje se tiču promena na lokalnom i na nacionalnom nivou, a uključuju angažovanje svih članova našeg društva. U nastavku pravimo osvrt na projekat, ističući ključne uspehe i promene koje su napravljene.

Projekat „Aktivni građani – bolje društvo: zagovaranjem ka saradnji i demokratskom razvoju“, koji podržava Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID), a realizovala je prethodne četiri godine Beogradska otvorena škola (BOŠ) u saradnji sa Fondacijom BFPE za odgovorno društvo (BFPE) i Balkanskom istraživačkom mrežom Srbija (BIRN), fokusirao se na važne teme iz oblasti unapređenja života svih građana naše zemlje.

Tokom trajanja projekta, pažnja učesnika je najviše bila na pitanjima ljudskih prava, ekologije, rodne ravnopravnosti, kao i razvoju lokalne zajednice i socijalne zaštite – temama koje su  podjednako bitne kako za građane, tako i za mnoge članove privatnog sektora.

Održivo poslovanje: osnova za budućnost ali nedovoljan broj stručnjaka

 U proteklih nekoliko godina, principi zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i savesnog korporativnog upravljanja (poznati kao ESG kriterijumi) postali su neophodnost za velike kompanije. Oni su važan faktor dugoročne izgradnje održivog poslovanja i razvoja zajednice.

U skladu sa tim, Beogradska otvorena škola je pokrenula radnu grupu koja se bavila potrebama i modelima saradnje između poslovnog, javnog i civilnog sektora u oblasti održivog poslovanja i održivog razvoja, a jedan od zaključaka do kog su došli je da je potrebno posvetiti posebnu pažnju sektoru malih i srednjih preduzeća, kom često nedostaje iskustva kao i resursa za postizanje standarda održivog poslovanja.

Nezaposlenost mladih: da li je rešenje da obrazovne institucije imaju karijerne praktičare?

Još jedno od bitnih pitanja kojima se ovaj projekat bavio jeste nezaposlenost mladih. Naime, prema podacima Alternativnog izveštaja o položaju i potrebama mladih za 2022. godinu koje navodi Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS), gotovo petina nezaposlenih u Srbiji čine mladi uzrasta od 15 do 30 godina.

Kao najteži momenat se istakla tranzicija iz obrazovanja na prva radna mesta, a dodatne poteškoće su primećene kod mladih iz osetljivih društvenih grupa, kao što su mladi sa invaliditetom, pripadnici etničkih manjina i iz izbegličke populacije, mladi koji žive u ruralnim područjima, iz jednoroditeljskih porodica i mladi u riziku od siromaštva.

U cilju unapređenja mehanizama podrške zapošljavanju i planiranju karijere mladih iz marginalizovanih grupa, Beogradska otvorena škola je i u ovom slučaju formirala radnu grupu.

Predstavnici javnog, civilnog i poslovnog sektora okupili su zarad podsticanja razmene iskustava i praksi, kao i generisanja zajedničkih preporuka. Saradnja svih sektora je i u ovom slučaju neophodna radi stvaranja boljih uslova u društvu, kao i bi svaki pojedinac mogao da ostvari svoj maksimalni potencijal.

Ujedno, ispostavlja se da su nedostatak informacija i prevelika količina dostupnih podataka o veštinama potrebnim za određena zanimanja faktori koji mlade često dovode u stanje zbunjenosti. Baš zato je jedan od zaključaka to da je važno da obrazovne institucije imaju karijerne praktičare koji će pružiti podršku mladima kroz psihosocijalno savetovanje i osnaživanje.

Takođe, bitno je da se podrška pruži kao dugoročni proces koji se ne fokusira samo na pronalaženje posla, već i na motivisanje mladih da ostanu na radnom mestu.

Neophodno je usmeriti mlade i na svoje vršnjake koji dele benefite i iskustva u vezi sa dugoročnim planovima po pitanju zapošljavanja i lojalnosti firmi ili kompaniji u kojoj su zaposleni, baš radi motivisanja pri kreiranju sopstvenog karijernog puta.

Umrežavanje poslovnog, civilnog i javnog sektora, kao i razmena uspešnih modela u oblastima obrazovanja i rada, su značajni za dodatno osnaživanje ne samo mladih, već i svih zaposlenih i rukovodilaca u ovim sektorima. Kroz primenu uspešnih modela, postojeći efikasni mehanizmi će biti unapređeni, a istovremeno će se razviti i novi mehanizmi koji su važni za olakšavanje promena i tranzicija u svim pomenutim oblastima društva.

Zaključak: za promene ključno zajedničko delovanje građana, organizacija i institucija
Čak 74 organizacije su bile podržane projektom „Aktivni građani – bolje društvo” na svom plemenitom putu ka boljem sutra, a više od 48.000 građana je dalo svoj doprinos u ovim malim koracima ka velikim promenama.

Tokom četiri godine trajanja projekta i ovih brojnih nagrađenih organizacija i pojedinaca, zaključak je da je za izuzetne promene ključna saradnja svih – kako samih građana, tako i organizacija i institucija, koje su ravnopravni članovi društva u kojem živimo.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.