
Kolumna Biljane Stepanović
Zapaljiv vazduh i opasne namere
Broj 39, april 2017
Kako li se osećaju oni nesrećni radnici, na primer Goše iz Smederevske Palanke, koji bukvalno nemaju ni hleba da jedu, pa im se jedan kolega zbog t...
Pre nekoliko nedelja premijer Srbije Vučić predložio je formiranje carinske unije balkanskih zemalja, onih koje nisu u Evropskoj uniji. EU je 25. marta proslavila svoj 60. rođendan. Šta povezuje ova dva dogadjaja? Upravo to je ono čemu je ova kolumna posvećena. Prvo o EU.
Dan koji EU slavi jeste dan potpisivanja Rimskog sporazuma kojim su Francuska, Zapadna Nemačka, Italija, Holandija, Belgija i Luksemburg formirali Evropsku ekonomsku zajednicu. Iz nekog razloga EU nije uključila "pripravnički staž” koji su te iste zemlje imale prethodnih šest godina u Zajednici za ugalj I čelik. Možda je razlog u tome što su Rimskim ugovorom udareni pravni i institucionalni temelji EEZ. Time je zaživela jedna tvorevina koja je, po projektu autora, Roberta Šumana i Žana Monea (obojica Francuzi), trebalo pre svega da obezbedi mir, stabilnost, a zatim i prosperitet zemalja potpisnica. Osnovno je bilo mirotvorstvo, a ekonomska integracija je poslužila kao sredstvo da se ostvari taj cilj. Prvi korak u stvaranju tog sredstva za mir bilo je formiranje Carinske unije. U Rimu je 1957. godine odlučeno da se Carinska unija formira najkasnije do 1970. godine. Zbog "evroentuzijazma” koji je bio pogonsko gorivo, unija je formirana 18 meseci pre roka. Stupila je na snagu 1. jula 1969. godine.
Balkansku carinsku uniju (BCU), koju bi činilo pet i po zemalja, od zvaničnika prvi, koliko je meni poznato, pominje premijer Srbije i nezvanično (u našim medijima) i zvanično na nedavnom samitu lidera buduće BCU u Sarajevu. Ne znamo da li u ovom trenutku postoji neki pisani dokument o projektu. U obraćanju premijera Vučića ne pominje se nikakav rok. Ali se pominje, kao i u slučaju EU, da je primarni cilj BCU održavanje regionalnog mira i stabilnosti među zemljama članicama, uz pripadajuće koristi od povećavanja međusobne trgovine. Naravno, kao i uvek, pominje se i povećana atraktivnost regiona stranim investitorima zbog postignute stabilnosti i ukidanja carinskih barijera.
Ovde nije u pitanju da li je BCU dobra ideja ili ne, nego koliko je realna. Rekoh, premijer nigde ne pominje rok u kojem bi se ideja realizovala. Meni bi bilo teško da zamislim da bi se BCU brže ostvarila nego evropska, a to znači najmanje 12 godina! Da li to znači da smo se pomirili sa činjenicom da će pristupanje EU trajati unedogled, a u međuvremenu ćemo se zabavljati sa BCU?
Drugo, mi već imamo sporazum o slobodnoj trgovini u regionu, koji relativno dobro funkcioniše. Možda bi bilo mudrije skoncentrisati pažnju na unapređenje tog sporazuma a ne trošiti vreme na novi o carinskoj uniji.
I treće, možda i najvažnije, jeste pitanje zajedničkih carina. Carinska unija zahteva da sve zemlje članice koriste istu carinsku tarifu prema trećim zemljama. To znači da TV ili kilogram pasulja uvezeni u Crnu Goru ili Srbiju moraju da budu opterećeni sa identičnim carinskim stopama. Nama to nije pošlo za rukom ni u vreme SRJ i SCG pa ne vidim kako će u slučaju formiranja carinske unije. To isto tako znači i revidiranje nekih sporazuma o slobodnoj trgovini koje imamo (recimo sa Turskom ili Rusijom) i to nagore, ne nabolje, jer bi se usaglašavali sa zemljama koje imaju "manje prijateljske” odnose sa Rusijom.
Teško je videti i poverovati da će ideja koja je "dobila podršku Evropske unije” zaista zaživeti u praksi. Naći ćemo se jednog dana u carinskoj uniji, ali onoj evropskoj.
Broj 39, april 2017
Kako li se osećaju oni nesrećni radnici, na primer Goše iz Smederevske Palanke, koji bukvalno nemaju ni hleba da jedu, pa im se jedan kolega zbog t...
Broj 39, april 2017
Republička izborna komisija (RIK) je najvažnije telo u domaćem izbornom procesu. Ona određuje ko je kvalifikovan za izborni proces, po kojim pravil...
Broj 39, april 2017
Koliko je Srbija pravna država bez mane i straha u kojoj nema cile-mile već samo duh i slovo zakona, posvedočio nam je primer neustrašivog obračuna...
Broj 39, april 2017
Ne treba svi da se bavimo politikom, ja nemam ni vremena za to. Problem nastaje jer smo stalno u nekoj političkoj nestabilnosti, a to oduzima vreme...
Broj 39, april 2017
RTB Bor, Galenika, Petrohenija su velika preduzeća samo u mašti javnosti. Javnost na njih gleda kao na važne kompanije, ali one istovremeno ili niš...
Broj 39, april 2017
Najveći problem u funkcionisanju državne uprave nije višak zaposlenih, već kadrovi bez znanja i iskustva, često sa sumnjivim diplomama, ali s blago...
Broj 39, april 2017
Osim oko 350 miliona evra budžetskog prihoda, direktno i odmah, stručnjaci ne vide nijedan dobar razlog da se profitabilno preduzeće, i još prirodn...
Broj 39, april 2017
Konstatacijom da će se od Srbije tražiti da u trenutku prijema bude ekonomski jača od „najslabije" članice EU, čak i ubeđene pristalice evrointegra...
Broj 39, april 2017
Broj zaposlenih u Poreskoj upravi nedovoljan je i za sprovođenje redovnih nadležnosti, a ovo bi bio relativno veliki dodatni posao. Unakrsna procen...
Broj 39, april 2017
Kada se u Srbiji za nekog kaže da je monopolista, to odmah bude kvalifikovano kao nešto loše. Ne postoji, međutim, znak jednakosti između monopola ...
Broj 39, april 2017
Jedno od najvažnijih pitanja za potrošače jeste bezbednost namirnica i kontrola kvaliteta. Kako regulišete prodaju da biste potrošačima ponudili is...
Broj 39, april 2017
Osnivač jedne od najpopularnijih mobilnih aplikacija za komunikaciju, Viber, odlučio je prošle godine da uđe na tržište taksi usluga u Njujorku. Nj...
Broj 39, april 2017
Kada se analiziraju sporovi vođeni u postupcima privatizacije, onda se jasno vidi da je Agencija za privatizaciju veoma retko gubila sporove, iako ...
Broj 39, april 2017
Vlada Srbije, a posebno njen predsednik Aleksandar Vučić, i u trenutku pisanja ovog teksta predsednički kandidat, sasvim neumereno se hvali ogromni...
Broj 39, april 2017
Za godišnje održavanje zgrade Zadužbine potrebno je manje novca nego za novogodišnji doček na Trgu republike. Novi član Upravnog odbora, gradonač...
Broj 39, april 2017
Dok studira, bavi se studentskim organizovanjem, mentorstvom učeničkih kompanija, ali i studenata, posreduje između uprave fakulteta i kolega, radi...
Broj 39, april 2017
Mislim da je građanima, posebno razvijenijih demokratija, dosta da ih tretiraju samo kao publiku, potrošače ili glasače, a da se važne odluke donos...
Broj 39, april 2017
"Zenit omladinske i studentske štampe bio je pred raspad Jugoslavije. U toj istorijskoj konstelaciji, kada je omladinska štampa bila u usponu, a...
Broj 39, april 2017
Dan za danom i onda dođe takav da staneš pred ogledalo. Pa zavapiš u čudu: „Majku mu, je l’ sam ovo stvarno ja?" Uzgred, mislila sam da sam jedinst...
Broj 39, april 2017
„Na ovaj interaktivan način mogu da se obrade i drugi predmeti osim srpskog i stranih jezika", uvereni su u „održivost" svog metoda. Predstava je l...
Nema komentara