Vesti iz izdanja

30.09.2020. 21:54

Autor: Ivan Radanović

Ovo je vreme puno izazova

Tamara Marjanović, direktor sektora ljudskih resursa

Vreme u kome živimo i radimo po mnogo čemu je neobično i drugačije od onog na šta smo navikli i zbog toga nam je izuzetno važno da čujemo kako se naši zaposleni osećaju i šta misle o radu u prethodnih nekoliko meseci. Sproveli smo interno istraživanje u 14 zemalja u kojima MOL Grupa posluje. Važno nam je bilo da kolege podela sa nama svoje iskustvo o rada od kuće, prednosti i nedostatke jer su nam njihovi odgovori dragoceni u pravljenju smernica za organizaciju rada u narednom periodu

MOL je family friendly kompanija. Koje politike ste primenjivali  pre pandemije, kako ste ih modifikovali u vanrednom stanju i sada kada je počela škola?

Briga o zaposlenima nam je prioritet jer su oni naš najvažniji resurs. Važno nam je da naši zaposleni budu zadovoljni, ispunjeni i da imaju dobar balans poslovnog i privatnog života.  Pre dve godine MOL Grupa, čiji je MOL Serbia deo, pokrenla je program Flexi program koji je našim zaposlenima omogućio da prilagode radno vreme svojim potrebama, ali i da četiri puta mesečno svoje poslovne obaveze mogu da obavljaju van kancelarije. Ovo je benefit na koji su naše kolege i koleginice izuzetno pozitivno reagovale i koji često koriste.

Kako smo deo MOL Grupe, stabilne multinacionalne naftne kompanije, već sa prvim slučajevima pojave korona virusa imali smo spremne planove rada i organizacije tako da smo bili među prvim kompanijama u Srbiji koja je posao organizovala van kancelarije. Kolege su već zbog Flexi programa imali iskustvo rada od kuće, a dodatno smo omogućili da opremu koju inače koriste u kancelariji koriste i od kuće, tako da nije bilo poteškoća u funkcionisanju ili dugog navikavanja na nove uslove rada. Za kolege kojima je to zbog priorode posla bilo neophodno dolazak u Direkciju je bio omogućen uz poštovanje svih epidemioloških mera i redovnu dezinfekciju prostora. Posebnu pažnju posvetili smo zaštiti zdravlja kolega na servisnim stanicama i Depou u Sremskim Karlovcima jer su oni sve vreme bili na svojim radnim mestima.

Ponosni smo na činjenicu da je posao nesmetano funkcionisao tokom rada od kuće zbog izuzetne posvećenosti i odgovornosti svih kolega, a digitalni alati i online komunikacione platforme postali su naši verni saveznici.

Na veliko zadovoljstvo svih, od septembra smo ponovo u kancelariji. Radi opreznosti u kancelariju dolazimo po grupama koje se smenjuju na nedelju dana. Svesni smo da je ovo vreme puno izazova za svakog pojedinca i ostali smo fleksibilni za kolege koje imaju decu ili druge privatne potrebe zbog kojih ne mogu da dolaze u kancelariju i omogućili im da sa menadžerom mogu da dogovore način rada.

Centrala kompanije je sprovela istraživanje u celoj grupi o utiscima zaposlenih o radu od kuće tokom pandemije. Šta su rekli zaposleni, a naročito roditelji, koje su prednosti, a koje mane rade od kuće?

Vreme u kome živimo i radimo po mnogo čemu je neobično i drugačije od onog na šta smo navikli i zbog toga nam je izuzetno važno da čujemo kako se naši zaposleni osećaju i šta misle o radu u prethodnih nekoliko meseci. Sproveli smo interno istraživanje u 14 zemalja u kojima MOL Grupa posluje. Važno nam je bilo da kolege podela sa nama svoje iskustvo o rada od kuće, prednosti i nedostatke jer su nam njihovi odgovori dragoceni u pravljenju smernica za organizaciju rada u narednom periodu. Većina zaposlenih je pozitivno ocenila rad od kuće. Kolege su osećale da mogu produktivno i efikasno obavljati poslovne aktivnosti. Odgovarajuća motivacija i efikasna komunikacija takođe su bili izvodljivi tokom perioda rada van kancelarije, kao i postavljanje prioriteta i fokusiranosti na rad. Nedostajao je osećaj pripadnosti i društvene interakcije: više od polovine ispitanika veruje da su ljudski odnosi bili manje dinamični i aktivni nego ranije zbog vanrednog stanja i rada od kuće. 

Na osnovu iskustva iz pandemije,  da li očekujete da će iz centrale uslediti smernice o organizaciji rada i kad pandemija prođe? Šta bi mogle biti novine u organizaciji rada za zaposlene, a naročito za kolege sa porodičnim obavezama? 

U ovom trenutku smernice za unapređenje fleksiblinog organizovanja rada nakon što pandemija prođe su još uvek u izradi na osnovu iskustava iz prethodnog perioda i povratnih informacija koje smo dobili od kolega. Medjutim one će u mnogome zavisiti i od okolnosti koje budu pred nama u narednom periodu i smernica zvaničnih institucija. Po svemu što možemo da vidimo i čujemo izvesno je da ćemo u narednim mesecima živeti u „novoj normalnosti“ izazvanoj virusom. 

Krajem prošle godine dobili ste nagradu Udruženja poslovnih žena za rodno najsenzitivniju kompaniju. Šta ta nagrada konkretno govori o kompaniji i zašto je važna?

Nagrada Udruženja poslovnih žena nam je posebno draga jer iako smo u naftnom biznisu koji se percipira kao muški, skoro polovinu naših zaposlenih su žene, od kojih su neke na visokim rukovodećim pozicijama. Verujemo da prihvatanjem svih oblika različitosti kod ljudi u potpunosti otvaramo potencijal koji oni mogu ponuditi kreativnošću koja potiče iz različitih ideja i iskustava. Nagrada za rodno najsenzitivniju kompaniju je kruna svih aktivnosti koje preduzimamo i koje smo preduzimali u prethodnom periodu na poboljšanju balansa poslovnog i privatnog života, ali i podsticanju koleginica da se usavršavaju kroz učešće u programima podrške koje organizuje MOL Grupa kao što su Women Leadership Network ili  LEADS program koji je usmeren na otkrivanje talenata u okviru kompanije, ulaganje u njihovo usavršavanje kako bi jednoga dana preuzeli upravljačke pozicije. Princip rodne ravnopravnosti nam je važan i primenjujemo ga i prilikom regrutovanja, selekcije kadrova, ali i unapređenja u okviru kompanije. Prilikom regrutovanja za više od 50% pozicija u proces selekcije ulazi minimum jedna kandidatkinja. Prema procedurama, za menadžerske pozicije u proces selekcije obavezno ulazi minimum jedna kandidatkinja. Takođe u komisijama na razgovorima za posao podjednako su zastupljeni muškarci i žene. Strateškim dokumentima kompanija MOL se obavezala da udeo žena u upravljačkim strukturama iznosi do 30% do 2022. godine i na dobrom smo putu da taj cilj i ostvarimo.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.