Lifestyle

10.11.2023. 09:07

Klima 101

Autor: Čedomir Savković

Otpad uljane repice, koristan izvor proteina

Foto: Pixabay

Lifestyle

10.11.2023. 09:07

Na istraživačkom projektu PROTOPOWER u Novom Sadu razvija se postupak za dobijanje proteina, vlakana i materija za preišćivanje otpadnih voda iz ostataka koji se dobijaju proizvodnjom uljane repice.

Agroindustrijski otpad, ima sve veći potencijal da postane važan resurs, pišu u tekstu za portal Klima 101, učesnici u tom projektu, dr Bojana Šarić i dr Pavle Jovanov.

Projekat PROTOPOWER, koji uz podršku Fonda za nauku sprovodi u Naučnom institutu za prehrambene tehnologije u saradnji sa Tehnološkim fakultetom u Novom Sadu, ima za cilj upravo jedno takvo rešenje.

„Mi radimo na tome da od sporednih proizvoda (otpada) u procesu proizvodnje ulja uljane repice dobijemo sa jedne strane proteine namenjene ljudskoj ishrani, a sa druge tzv. prirodne koagulante koji bi služili za prečišćivanje otpadnih voda, kažu učesnici projekta“, dodaje se u tekstu.

Kako pokazuju podaci Republičkog zavoda za statistiku, 2022. godine u Srbiji prinosi uljane repice iznosili su nešto preko 87.000 tona sa 29.000 hektara poljoprivredne zemlje.

Kako kažu, njihova namera je da ponude nešto što u Srbiji trenutno ne postoji: industrijski primenjiva rešenja za iskorišćenje pogače uljane repice.

Izdvajanjem proteina opet nastaje otpad, ali i on može da se iskoristi – između ostalog za prečišćivanje otpadnih voda

„U projektu PROTOPOWER koristimo i optimizovane konvencionalne i inovativne tehnike ekstrakcije proteina iz ostataka (pogače) uljane repice. Ove metode imaju visok potencijal za patentiranje, te o njima u ovoj fazi istraživanja ne možemo otkrivati više detalja“, kažu učesnici projekta.

Naravno, u postupku ekstrakcije proteina opet nastaje otpad, ali i on će biti iskorišćen – za dobijanje funkcionalnog sastojka bogatog prehrambenim vlaknima. Još jedan važan proizvod obrade pogače uljane repice je prirodni koagulant namenjen prečišćivanju otpadnih voda, što sve projekat približava konceptu „zero waste” (nultog otpada).

 Osim visokog udela mononezasićenih masnih kiselina, ulje uljane repice karakteriše i tri puta veći sadržaj polinezasićenih masnih kiselina i povoljniji odnos omega-6 i omega-3 masnih kiselina u poređenju sa maslinovim.

Ulje uljane repice spada u red jestivih ulja sa najnižim sadržajem zasićenih masnih kiselina (6-7 odsto).

Poređenja radi, udeo ovih masnih kiselina u suncokretovom i sojinom ulju iznosi oko 11 odsto, odnosno 15 odsto.

Dokazani zdravstveni efekti ishrane u kojoj dominiraju mononezasićene masne kiseline doprineli su velikom interesovanju za ulje uljane repice i rezultirali njegovim uvođenjem kao dominantnog konzumnog ulja u mnogim razvijenim zapadnoevropskim zemljama.

Proizvodnja ovog ulja stvara značajne količine otpada koji se naziva pogača, a koja zapravo sadrži visok udeo proteina.

Proteini uljane repice se po sastavu aminokiselina i po mogućnosti apsorpcije u organizmu smatraju visokokvalitetnim, mogu se koristiti u ishrani ljudi i sve su popularniji među npr. fizički aktivnim ljudima i onima koji svoju ishranu baziraju na namirnicama biljnog porekla.

Oni poseduju visok udeo lizina, aminokiseline koja umnogome nedostaje u proteinima iz žitarica.

PREČIŠĆAVANJE VODA

Koagulanti su jedan od ključnih, standardnih elemenata u tretmanu otpadnih voda: oni omogućuju da se sitne čestice, često nevidljive golim okom, grupišu u veće i zatim uklone iz otpadne vode. U industriji se najčešće koriste koagulanti na bazi aluminijuma i gvožđa, ali poslednjih decenija se sve više ispituje mogućnost organskih koagulanata, koji kao netoksični i biorazgradivi imaju brojne prednosti u odnosu na hemijske.

Mada prirodni koagulant dobijen iz pogače uljane repice do sada nije korišćen u prečišćavanju otpadnih voda, naši preliminarni rezultati za sada ukazuju na njegovu izuzetnu aktivnost.

Pre svega, neophodno je povećati svest potrošača i proizvođača hrane u Srbiji o svim resursima koji se mogu naći u materijalima koje tipično vidimo samo kao otpad, o mogućnostima koje nudi koncept industrijske simbioze, i zainteresovati ih da pokušaju sa njegovom implementacijom.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.