Projekat „She Goes First“ – prva regionalna ženska visokogorska ekspedicija na vrh viši od 8.000 metara – predstavljen je u utorak 26. maja, u prostorijama Planinarskog saveza Srbije u Beogradu.
Učesnice ovog istorijskog poduhvata, pet visokogorki iz Srbije, Crne Gore i Hrvatske, Dušica Jovanović, Marija Sekulović, Daliborka Milićević, Marija Zogović i Antonia Viljac, kao i predsednik Planinarskog saveza Srbije Nenad Lečić, približili su javnosti ideju i značaj projekta koji podrazumeva uspon na Manaslu (8.163 mnv) osmi najviši vrh sveta u himalajskom masivu u Nepalu.
Uz podršku kompanija Henkel, wienerberger i Banca Intesa, ekspediciju koja prevazilazi okvire sportskog izazova i nosi snažnu poruku o pomeranju granica, istrajnosti i ulozi žena u ekstremnim sportovima, naše odvažne planinarke počeće u septembru ove godine, a planirano trajanje je duže od 40 dana.
„Sa izuzetnim zadovoljstvom najavljujemo nesvakidašnji visokogorski poduhvat, veoma značajan za razvoj planinarstva na Zapadnom Balkanu. Planinarski savez Srbije je ponosan jer, zajedno sa sponzorima, stoji iza ovog poduhvata, a ovu ekspediciju stavljamo i u kontekst obeležavanja 125 godina organizovanog planinarstva u Srbiji, ističući dugu tradiciju i veliku raznolikost naših disciplina, od rekreativnog pešačenja do vrhunskih sportskih rezultata. Predstoje meseci napornih priprema, neophodnih za uspešno ostvarenje zacrtanog cilja, ali odlučnost naših dama, njihovo prethodno iskustvo i mentorstvo naših najiskusnijih visokogoraca daju zdravu osnovu za očekivani uspeh“, rekao je predsednik Planinarskog saveza Srbije Nenad Lečić.
Sve učesnice ekspedicije imaju iskustva sa usponima na Himalajima, ali će ovo svakako biti najveći izazov.
Dušici Jovanović iz Bajine Bašte, koja trenutno živi i radi u Beogradu, su sport i avantura uvek bili sastavni deo života i pored visokogorstva, gde je kategorisana kao vrhunski sportista međunarodnog ranga, bavi se i boksom. Ona je otkrila kako je došlo do ideje o ovoj ekspediciji, koja će biti njen šesti odlazak na Himalaje, na kojima je popela Himlung Himal (7.126 m), Ajland Pik (Island Peak – 6.189 m) i Kalapatar (5.545 m).
„U toku uspona na Ajland Pik upoznala sam Daliborku Milićević i već sledeće godine, 2025, zajedno smo penjale vrh Himlung i bile smo prve žene iz Srbije koje su popele taj vrh. U isto vreme, u Himalajima, vrh Ama Dablam penjale su naše Marije, Sekulović i Zogović. To je vrh visok nešto manje od 7.000 metara, ali izuzetno tehnički zahtevan i smatra se jednim od najizazovnijih uspona na svetu. Sticajem okolnosti smo se sve srele i upoznale u glavnom gradu Nepala, Katmanduu. Tu smo prepoznale zajedničku strast i želju za izazovom. Kao logičan nastavak nametnula se ideja da to bude vrh viši od 8.000 metara – Manaslu. Ujedno se rodila ideja da formiramo tim i organizujemo prvu žensku ekspediciju sa ovog regiona. Tako nam se pridružila i Antonia iz Hrvatske, i time smo formirale našu grupu Srbija-Crna Gora-Hrvatska”, rekla je Dušica Jovanović.
Ona je dodala da ideja nije bila samo uspon na vrh, nego da visokogorke žele da kroz ovaj projekat promovišu žensko liderstvo, ženske ekstremne sportove i regionalnu saradnju, ali pre svega – da ohrabre žene da preuzimaju odgovornost za sopstveni život i da hrabro idu ka svojim ciljevima.
„Ništa od ove priče ne bi bilo moguće bez naših prijatelja i partnera na projektu. U ime celog tima želim da izrazim veliku zahvalnost Draganu Jaćimoviću i našem klubu Extreme Summit Team, čije smo sve članice. Upravo nas je taj klub okupio i povezao sa partnerima na ekspediciji. Bez podrške Henkela, wienerbergerа i Banke Inteza ovaj projekat ne bi bio moguć i posebno mi je drago što ka vrhu idemo sa partnerima sa kojima delimo iste vrednosti”, dodala je Jovanović.
Marija Zogović, rođena i odrasla u Podgorici, se devet godina bavi alpinizmom, sportskim i tradicionalnim penjanjem, ultra trejl trčanjem, kanjoningom i skijanjem i danas se ubraja među najuspešnije sportistkinje u Crnoj Gori u ovim disciplinama. Pored njenog imena, između ostalog, stoje usponi na Ama Dablam (6.812 m), Mon Blan (4.807 m), Materhorn (4.478 m), najviši vrh Švajcarske Dufuršpic (4.634 m). Iskusna visokogorka se osvrnula na pripreme za novu himalajsku ekspediciju.
– „Ideja za Manaslu nije nastala u kancelariji, niti pripreme za ovakvu ekspediciju počinju nekoliko meseci pred polazak. Sve devojke već godinama žive aktivan i sportski način života, pa je Manaslu samo prirodan nastavak svega što svakodnevno gradimo kroz treninge, različite sportske aktivnosti i planinu. Za nas, Manaslu predstavlja mnogo više od ličnog sportskog izazova. Ona je simbol discipline, izdržljivosti i mentalne snage. Kroz ovu ekspediciju želimo da pošaljemo poruku mlađim generacijama da veruju u sebe, budu uporni i ne plaše se velikih snova. Takođe, želimo da ohrabrimo žene da veruju da mogu i onda kada im neko govori da nešto nije za njih”, napomenula je Marija Zogović.
Marija Sekulović je iz Beograda, ali poreklom iz Crne Gore gde i živi poslednje dve godine. Planinski je vodič, bavi se visokogorstvom, alpinizmom, skijanjem i planinskim trčanjem. Od značajnijih visokogorskih uspona izdvaja najviše vrhove Evrope – Elbrus (5.642 m) i Južne Amerike – Akonkagvu (6.962 m), Ama Dablam, Ararat (5.137 m) i Materhorn. Postala je 2024. godine prva žena iz Srbije koja je završila najdužu UTMB trku Mon Blan – 176 km sa 10.000 metara uspona, ostvarivši najbolji rezultat Srbije do tada. Ona je opisala tok ekspedicije.
„Ekspedicija počinje dolaskom u Katmandu, nakon čega sledi višednevni prilaz baznom kampu koji se nalazi na približno 4.800 metara nadmorske visine i tada počinje proces aklimatizacije, koji traje više nedelja. Na Manaslu se najčešće postavljaju četiri visinska kampa: Kamp 1 (oko 5.700 m), Kamp 2 (oko 6.300 m), Kamp 3 (oko 6.800 m) i Kamp 4 (oko 7.400 m), iako tačne pozicije mogu da variraju zavisno od uslova te sezone. Završni pokušaj uspona na vrh obično počinje iz poslednjeg kampa tokom noći ili u ranim jutarnjim časovima. Ruta vodi preko strmih snežnih padina i delova sa fiksnim užadima.
Na toj visini vazduh sadrži približno trećinu kiseonika u odnosu na nivo mora, zbog čega su kretanje i oporavak izrazito usporeni. Na ekspediciji se koristi dodatni kiseonik. Među glavnim objektivnim opasnostima na Manaslu su lavine, dubok sneg, promene vremena i komplikacije izazvane velikom nadmorskom visinom. Ukupno trajanje ekspedicije najčešće iznosi oko četiri do šest nedelja, dok završni uspon od poslednjeg kampa do vrha i povratak mogu trajati više od jednog dana u zavisnosti od vremenskih uslova i stanja na ruti”, opisala je Marija Sekulović.
Antonia Viljac iz Šibenika se 15 godina bavi planinarenjem, visokogorstvom, alpinizmom i speleologijom i članica je Hrvatske gorske službe spašavanja već 10 godina. On značajnijih uspona nabraja Akonkagvu, Ama Dablam, Elbrus, Ararat, Mon Blan i Materhorn. Vodi planinarske obuke i 12 godina je urednica planinarskog časopisa „Helop“.
Daliborka Milićević iz Beograda je našla sponu između sportova kojim se bavi i pomeranja sopstvenih granica, kako mentalnih, tako i fizičkih. Dugo radi u Švajcarskoj i Nemačkoj kao jahač trkačkih konja, te je naučila šta znače sportska disciplina, tačnost i timski rad, a trenira i kikboks. Izvela je uspešne uspone na Akonkagvu, Ajland Pik, Himlung Himal, Elbrus i najviši vrh Afrike – Kilimandžaro (5.895 m).