Da li ste znali da je roze nekada bila muška boja? Danas, uvek se razmišljamo šta kupiti bebi ili detetu. Ako je devojčica, skoro pa uvek će biti igračke ili odeća roze boje, a za dečake predodređena je plava. Šta se to promenilo pa su se boje obrnule?
Živimo i danas u svetu gde ova stroga podela postoji, od dečije odeće preko knjiga, zna se plavo je za dečake, roze za devojčice. Međutim, iznenadiće vas da nije zauvek bilo tako. Nekad se plava boja smatrala ženstvenom, dok je roze bila predodređena za dečake.
Pre svega toga, oba pola su nosila belo, i to najčešće bele haljine. Tek nešto kasnije počele su da se koriste boje kako bi se raspoznavao pol deteta. Prema portalu Vintidž njuz, koncept boja koji razaznaje pol pojavio se tek sredinom 19.veka. Prethodno dečija odeća se pravila u pastelnim bojama koje su se posmatrale kao nežne.
Zašto su se stilovi promenili?
Tokom viktorijanskog doba je postojalo pravilo da dečaci nose haljine sve do svoje šeste ili sedme godine. Nije poznato koje godine su rodne norme obuhvatile i modu za decu. Sigurno je da nije brzo, a kamoli linearno. Pastelne nijanse kao i plava i roze pojavile su se za bebe sredinom 19. veka.
Drugo istraživanje tvrdi da je tek sredinom 20. veka postignuta standardizacija gde su dečaci počeli da nose plavo, a devojčice roze. Do tada istraživanja tvrde da je situacija bila nekad i obrnuta, ali i neujednačena.
Istina je da je nakon Drugog svetskog rata nastala simbolika u bojama i da su se pojačale rodno specifične boje u modi. Generacija poznata kao ,,Baby boom“ odrastala je uz veoma striktne i jasne rodne kodove. Za dečake se spremala odeća kao za njihove tate, a za devojčice kao za mame. Takođe, haljine su bile obavezne za devojčice u školama.
Zanimljivo je da je hipi pokret za sobom pokrenuo i talas uniseks mode, a poseban uticaj na to je imao ženski oslobodilački pokret 1960-tih godina. Tada, feminizam je promovisao ideju da devojčice moraju da se oslobode stereotipa neutralnijim oblačenjem.
Potom je usledio povratak roze i plave i to potrošačkom revolucijom. Već od 1985. godine stvari su krenule da se menjaju, od pelena, preko odeće do dečijih kreveta… Sve je bilo ili plavo ili roze. I dan danas prisustvujemo ovom trendu iako u savremenom svetu se roditelji trude da se vrate uniseks odeći.
U Srbiji, međutim, to nije nimalo popularno.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Posle letnjih odmora, povratak svakodnevici retko izgleda isto kao pre leta. Dani sa više spontanosti, drugačijim rasporedom i manje obaveza, prirodno promene naš ritam pa početak septembra za mnoge predstav...
Kako se leto primiče kraju, sve je manje vremena za uživanje u klasičnoj letnjoj poslastici - lubenici. Utoliko je važnije znati odabrati pravi primerak, optimalne sočnosti i zrelosti, a ovo se u slučaju lub...
Veliki broj Evropljana se plaši starenja i bolesti, ali su Srbi od svih naroda najhrabriji kada broje godine. Tek 40 odsto Srba je zabrinuto zbog starenja, ali 68 odsto stanovištva koristi aparte za merenje ...
Duža putovanja automobilom najčešće počinju sasvim jednostavno – spakujete stvari, podesite navigaciju i krenete. Ipak, nekoliko minuta koje odvojite za proveru vozila pre polaska može napraviti veliku razli...
NOVA EKONOMIJA
prtplatite se za čitanje premium sadržaja
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rsInforamcije koje imaju dodatnu vrednost
Koristimo kolačiće kako bismo osigurali da vam pružimo najbolje iskustvo na našoj veb stranici. Ako nastavite da koristite ovaj sajt, pretpostavićemo da ste saglasni sa tim.