Vesti iz izdanja

28.04.2017. 16:20

Autor: Bogdan Petrović

Kad premijer uskoči na teren

Goša ili slučaj dvostrukih standarda

Više od tolerisanja neplaćanja poreskih obaveza, intervencija države u liku „svemogućeg“ premijera predstavlja poseban razlog za zabrinutost. Poseta privatnoj fabrici bez poziva vlasnika, „istražne radnje oko duga prema vlasniku“, pomoć zaposlenima mimo svih propisa, Vlada Srbije koja „overava zdravstvene knjižice“ bez plaćenih doprinosa, stvorili su loš presedan

U toku kampanje za predsedničke izbore samoubistvo radnika zbog nemaštine i neisplaćenih plata u Goši – fabrici šinskih vozila u Smederevskoj Palanci, ukazala je na agoniju u toj privatnoj kompaniji, kao i na dvostruke standarde koje primenjuju državni organi.. Situacija u fabrici je maltene beznadežna: račun je u blokadi već tri godine, u iznosu preko 600 miliona dinara. Radnicima nisu isplaćivane plate mesecima, pa se svakome duguje po 650.000-700.000 dinara – što je i bio neposredan razlog samoubistva, a doprinosi na zarade nisu plaćani tri godine. Radnici nemaju overene zdravstvene knjižice.

Režimski mediji su potiskivali vest o samoubistvu da ne bi remetili „uspešnu priču“ koju je plasirao premijer u svojoj predsedničkoj kampanji. Reakcija vlasti je usledila neposredno nakon okončanja predsedničkih izbora, pa je premijer Vučić posetio fabriku u Palanci. Pred kamerama, premijer je radnicima obećao hitnu isplatu po 60.000 dinara iz sredstava tekuće budžetske rezerve, kao i overu zdravstvenih knjižica.

Rečeno-učinjeno, i već na narednoj sednici Vlade je doneta odluka o isplati. Da stvar bude još gora, tom prilikom se premijer bavio „istraživanjem“ određenih aspekata poslovanja preduzeća. Tako je, ispitujući deo rukovodstva fabrike, u razgovoru sa finansijskim direktorom konstatovao da je priznavanje duga od 11 miliona evra prema vlasniku iz Slovačke („kako je rekao, bez analize“) privredni kriminal. Premijer nas je upoznao da je Goša FŠV dužna samo državi preko šest miliona evra (pored neplaćenih poreza i doprinosa, tu je veliki dug i prema Fondu za razvoj).

Sve to se dešava u usijanoj atmosferi kada je u Hrvatskoj eskplodirala tempirana bomba zvana Agrokor, ili kako ih nezavisni portal Indeks.hr naziva „Bagrokor“. 

Ali ponašanje premijera u Smederevskoj Palanci, kao i odluke Vlade Srbije o pomoći od 60.000 dinara zaposlenima i „overi knjižica“ pored neplaćenih doprinosa, predstavljaju pravi nonsens. Premijer, koji se deklarativno zalaže za tržišnu ekonomiju, koji se kaje što nije privatizovao Telekom, koji namerava da Aerodrom „Nikola Tesla“ da u koncesiju, odjednom uskače da arbitrira oko poslovanja jednog privatnog preduzeća, bez ikakvog posebnog značaja za srpsku privredu. 

Sve to se dešava u jeku akcije „Uzmi račun“ gde građani šalju po 10 fiskalnih računa kako bi u nagradnoj igri eventualno dobili neku nagradu. Akcija je osmišljena da bi se povećala disciplina privatnika koji ne izdaju svakoj mušteriji fiskalni račun, a praćena je i pojačanim kontrolama Poreske uprave prema obveznicima, usled drastično povećanog prijavljivanja građana pojedinih privatnika koji ne izdaju fiskalne račune. Odziv građana je bio veliki – primljeno je preko milion koverata sa računima. 

I tako smo svi bili svedoci da Poreska uprava male obveznike koji ne izdaju jedan fiskalni račun zatvara lepljenjem crvenih traka i postavljanjem pečata (da svi vide) na nedelju dana (i duže ako se ponovi) uz velike novčane kazne, a da se, sa druge strane, toleriše privatno preduzeće srednje veličine koje tri godine ne uplaćuje poreze i doprinose na zarade. I ko zna koliko bi takva situacija trajala da nije došlo do tragedije u fabrici.

Poreska uprava ima ogromne ingerencije kada preduzeće ne uplaćuje javne prihode. Da nabrojimo samo neke od mogućnosti, predviđene Zakonom o poreskom postupku: zaplenu sredstva sa računa, zaplenu potraživanja poreskog dužnika, uspostavljanje založnog prava nad celokupnom imovinom i, u krajnjem slučaju, ako nijedna mera ne donese rezultat, mogućnost pokretanja stečajnog postupka. Ovlašćenja Poreske uprave su dodatno pojačana klauzulom da se u postupcima primenjuje to da uložena žalba ne odlaže izvršenje rešenja, što omogućava da se trenutno ne samo blokira račun dužnika, već i uspostavi najkvalitetnije moguće obezbeđenje potraživanja putem hipoteke ili ručne zaloge nad celokupnom imovinom dužnika. Sve navedene postupke Poreska uprava sprovodi samostalno, bez angažovanja suda i/ili privatnih izvršitelja. 

Ne stoje ni argumenti da Poreska uprava nečinjenjem štiti radnike. U konkretnom slučaju, opcija pokretanja stečaja nad fabrikom bi pomogla, makar u kratkom roku, položaj zaposlenih. Oni bi u tom slučaju mogli odmah da ostvare pravo na zdravsteno osiguranje preko Nacionalne službe za zapošljavanje, kao i novčanu naknadu preko Fonda solidarnosti od preko 120.000 dinara uz redovnu mesečnu naknadu za nezaposlenost, u trajanju od 3 do 24 meseca. Prodaja firme iz stečaja će ionako biti najverovatniji ishod ove drame – ali se gubitak ljudskog života i agonija tih radnika bez plata i zdravstvenih knjižica mogla izbeći.

Nastavak teksta možete pročitati u 40. broju štampanog izdanja časopisa „Nova Ekonomija.

Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *

Pre slanja komentara, molimo vas da se upoznate sa pravilima komentarisanja i pravilima korišćenja sajta.

Sajt je zaštićen pomocu reCaptcha i Google. Google Politika Privatnosti i Google Uslovi Korišćenja su primenjeni.

The reCAPTCHA verification period has expired. Please reload the page.