
Ja hoću da ostanem ovde
Razumem one koji žele da odu, ali ja hoću da ostanem i hoću da se izborim da to gde ostajem valja. To mi je glavna inspiracija. Tužno mi je što na kraju svake godine, kod mene u školi koja je jedna od jačih,...
Rast cena je za sada uglavnom izazvan privremenim faktorima na strani ponude, energetskom krizom, poskupljenjem hrane i prekidom snabdevanja, ali što duže cene budu rasle, veća je verovatnoća da se pojave inflaciona očekivanja
Još od septembra 2013. godine međugodišnja inflacija u Srbiji nije bila veća od pet odsto. Razvijeni svet je mislio da je sa inflacijom završio još osamdesetih godina prošlog veka. Ali, danas je to prva i najvažnija ekonomska vest u svetu. U SAD inflacija je 5,3 odsto, što je tri puta više nego prošle godine. U evrozoni u septembru su cene porasle za 3,4 odsto, a u Nemačkoj čak 4,1 odsto. „Čak” je zato što je inflacija u evrozoni sigurno već deceniju daleko ispod dva odsto što je cilj ECB, a sada je skoro dvostruko premašila taj nivo.
U Srbiji je inflacija u avgustu iznosila 4,2 odsto, u septembru već 5,7 odsto. Možda su u bogatom svetu već zaboravili šta je inflacija, ali kod nas je već počelo negodovanje zbog poskupljenja mesa, povrća, ulja, goriva… Mnogi statističkih četiri ili pet odsto vide kao neku smicalicu, a ne pravi pokazatelj cena. Milojko Arsić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, pak, objašnjava da je statistika cena prilično pouzdana, ali ljudi veći značaj daju negativnim pojavama, dok pozitivne slabo primećuju.
„Statistika dobro obuhvata cene tekućih potrošnih i trajnih potrošnih dobara. U indeks rasta cena ulaze ponderisani iznosi. Na primer, ulje je mnogo poskupelo, ali njega potrošimo možda litar, dva mesečno. S druge strane, na odeću i obuću ili na komunalije trošimo mnogo više, a oni nisu poskupeli. Tako da ulje nema težinu u rastu cena kao ovo drugo”, ukazuje on. Ipak, stopa rasta potrošačkih cena koju iskazuje Zavod za statistiku predstavlja prosek za određenu potrošačku korpu. Ali šta ako smo siromašni i na hranu odlazi najviše kućnog budžeta, a upravo je hrana poskupela. Onda je naša lična inflacija viša.
Prema podacima Ministarstva trgovine, pileći batak je sad u septembru bio skuplji nego prošle godine u istom mesecu za skoro 22 odsto, junetina sa kostima 6,5 odsto, a svinjetina za 19 odsto. Ulje je poskupelo za 17 odsto. Međutim, ako pogledamo malo cenovnike po prodavnicama, vidimo da je ulje na policama mnogih marketa stiglo i do 200, pa i 220 dinara, mada se u statistici vodi da košta 175 dinara u proseku. Junetina je uzeta da košta 650 dinara za kilogram, a u većini velikih prodavnica ide i preko 820 dinara i tako dalje.
U vreme pisanja ovog teksta benzin se prodavao za 164,9 dinara, evrodizel za 169,4 dinara za litar, a videćemo koliko će koštati kada novine izađu. U oktobru prošle godine benzin je koštao 134,2 dinara, a evrodizel 140 dinara za litar. To je poskupljenje za 20 do 23 odsto za godinu dana.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Razumem one koji žele da odu, ali ja hoću da ostanem i hoću da se izborim da to gde ostajem valja. To mi je glavna inspiracija. Tužno mi je što na kraju svake godine, kod mene u školi koja je jedna od jačih,...
Poskupljenja energenata uvek za sobom povlači rast ostalih cena, jer direktno podiže troškove proizvodnje. To se ne preslikava na cene odmah, nego posle nekoliko meseci. Postoji i drugi rizik, ako rast cena ...
Koliko ideja vam je palo na pamet samo u poslednjoj deceniji? „Baš bi bilo dobro da....“, upravo ova rečenica rodila je sve dobre ideje koje danas živimo. U ovom jubilarnom 100. broju Nove ekonomije, k...
Cake news Čaršavi Vesti iz izdanja privreda
Proizvođači robe koji u svojoj proizvodnji ispuštaju ugljen-dioksid suočiće se sa obavezom da plaćaju porez na zagađenje po toni CO2 koja je „ugrađena” u njihovu robu, odnosno koju ispuste u atmosferu tokom ...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE