
Za plakanje će biti kasno
Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...
Kompanija koja je godinama bila među najprofitabilnijima u Srbiji završila je 2025. godinu sa gubitkom od oko 12 milijardi dinara (prema zvanično do sada objavljenim finansijskim izveštajima), dok se petrohemijski kompleks, dodatno pogođen sankc...

Foto: NIS, Rafinerija Pančevo
Srbija ovu novu globalnu krizu dočekuje, po pravilu, u sopstvenoj. Sankcije uvedene početkom 2025. godine kompaniji NIS, odnosno njenom većinskom vlasniku Gasprom njeftu, ozbiljno su narušile energetsku bezbednost zemlje. Posledice su višeslojne i već vidljive. Pre svega, stvoren je visok stepen neizvesnosti u snabdevanju derivatima nafte, imajući u vidu da NIS učestvuje sa oko 80% u veleprodaji na domaćem tržištu.
Ova neizvesnost dodatno je pojačana otežanim domaćim, a naročito međunarodnim platnim prometom, što praktično ograničava poslovanje kompanije u ključnim segmentima. Istovremeno, NIS gubi deo međunarodne aktive, pre svega u Rumuniji i Bugarskoj, dok je njegovo tržišno učešće u Bosni i Hercegovini značajno smanjeno.
Finansijski efekti su podjednako ozbiljni. Kompanija koja je godinama bila među najprofitabilnijima u

Dok je Srbija gotovo potpuno okupirana sopstvenom političkom krizom, koja možda nikad nije ni prestala još od pada Berlinskog zida 1989, oko nas se odvijaju procesi koji bi mogli da promene geopolitičku arhi...

Budućnost će biti obeležena personalizovanom medicinom, integrisanim pristupom i sve većim razumevanjem metaboličkih mehanizama koji stoje iza gojaznosti. Fokus će se sve više pomerati sa posledica na uzroke...

Od Zrenjanina do Čačka, problemi sa vodom otkrivaju posledice dugogodišnjeg zanemarivanja infrastrukture. Više od 40 odsto vode izgubi se pre nego što stigne do potrošača. Istovremeno, oko milion građana nem...

Vesti iz izdanja javna preduzeća
Usporavanje privrede se primećuje već nekoliko meseci, a u ekonomskim izveštajima počinju da se pojavljuju problemi dugova i nelikvidnosti. Za sada oni se uglavnom odnose na državna preduzeća i javni sektor. Umesto da se rešavaju uzroci gubitaka, njihov trošak se kroz budžet, subvencije i poskupljenja prebacuje na građane, dok privreda trpi posledice zbog kašnjenja u plaćanju i širenja lanca nelikvidnosti
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE