
Vesti iz zemlje Električna energija
EPS pravi nove bagere, za licencu izdvaja tri milona
Reč je o velikim, rotacionim bagerima koji kopaju ugalj
MARKO NJAVRO, generalni direktor SPP Slatko i slano u Atlantic Grupi (Atlantic Štark)
„Štark do 2025. vidim u top tri konditora u Adrija regionu. Cilj nam je da budemo kompanija koja izvozi van Srbije jed – nako koliko i prodaje u Srbiji, da imamo vrhunsku tehnologiju i da konstantno inoviramo, te da imamo kompaniju koju vodi tim visoko angažovanih ljudi“, kaže Marko Njavro, generalni direktor SPP Slatko i slano u Atlantic Grupi (Atlantic Štark) povodom 100 godina proizvodnje čokolade, koja se danas proizvodi pod brendom Najlepše želje i 50. rođendana Smokija. Štark je u godinu jubileja ušao sa dobrim finansijskim rezultatima i sa značajnim ulaganjima u pogone Štarka. „Sad smo u sredini prilično velikog investicionog ciklusa. U 2020. instalirali smo novu liniju za čokoladu od devet miliona evra. Ove godine započinjemo rekonstrukciju linije za vafle, instaliraćemo novu liniju za keks u Ljuboviji – to je još devet miliona evra. Ako bude sve u redu, mi ćemo od 2020. do 2025. uložiti gotovo 50 miliona evra u Štark. To je plan i zavisi od puno okolnosti, ali uz ta ulaganja je vizija kako ja vidim Štark prilično ostvariva“, navodi Njavro.
Atlantic Grupa je ušla u ovu godinu finansijski stabilna, sa minimalnim udelom duga u EBITDA. Grupa je imala istorijski visoke prihode. Naše strateško poslovno područje Slatko i slano, odnosno Atlantic Štark čini 13 odsto ukupne prodaje Grupe. I mi smo imali veoma dobru prošlu godinu: ostvarili smo rast prihoda od šest odsto u odnosu na 2020. i ispunili smo naš plan prodaje, što je jako dobro imajući u vidu da su poslednje dve go – dine bile turbulentne. Naša dva brenda Bananica i Smoki su dva najbrže rastuća brenda u celoj Atlantic Grupi koja ima četiri osnovna biznisa i veoma širok portfolio proizvoda i brendova. U Slatko i slano imamo osam ključnih brendova u koje ulažemo marketinške budžete. Dva ključna u koje ulažemo su Smoki i Najlepše želje, a važna nam je i Bananica. Bananica je ostvarila rast od 30 odsto u odnosu na 2020. godinu, a Smoki više od 20 odsto rasta.
Prvo, moramo biti iskreni, u 2020. godini usled kovida dosta je pala prodaja barova pa i Bananice, dakle baza je bila nešto niža. Puno smo radili na glavnom brendu Bananice, imali smo imidž kampanju i radili smo na specijalnim pakovanjima sa porukama. Dodatni vetar u leđa je Lede – na bananica. To je fantastična inovacija.
LEDENA BANANICA JE SA MALOM INOVACIJOM NAPRAVILA OGROMAN ISKORAK
Ne sećam se da je jedan brend s tako malom inovacijom napravio tako veliki iskorak. Inovacija Ledene bananice je taj sloj mentola, ukus ledenog. To je prvi bar za koji se sugeriše da se jede ohlađen i da se stavi u frižider jer tada ta hladnoća još više dolazi do izražaja. Jedan od razloga zašto smo lansirali Ledenu je taj što bananica ima sezonalnost, više se jede zimi, nego leti. I onda smo tražili nešto što potrošačima može biti zamena za sladoled i druge slatkiše koje jedu leti. Ovaj proizvod je kompletno interno osmišljen, razvijen i proizveden u Štarku.
Smoki ima specifičan ukus i to je nešto što negujemo 50 godina. Smoki mora da bude svež, kod takvog proizvoda je to jako važno. Teško ćete naći na policama Smoki stariji od mesec ili dva. Dosta smo na Smokiju inovirali, što pomaže brendu da ima dodatni rast, a ove godine pripremamo nova iznenađenja. Smoki je specifičan jer se 50 odsto prodaje izvan Srbije, nemamo takve proporcije za druge brendove. Smoki se prodaje u više od 40 zemalja sveta, najviše u zemljama Adrija regiona. Ono što je interesantno, Smoki se jako dobro prodaje u Austriji, Švedskoj, Nemačkoj, Švajcarskoj. To su zemlje sa dosta ex-YU dijaspore. Tamo je doduše još uvek na etno-policama, ali se polako širi na međunarodnu poziciju, u Austriji recimo.
Pratimo i istražujemo sve trendove. Još pre nekoliko godina opredelili smo se za razvoj zdravijih kategorija proizvoda, postepeno smo zamenili veštačke arome prirodnim, koristimo prirodne boje i uveli smo nehidrogenizovane biljne masnoće umesto hidrogenizovanih masti. Na primer, imamo Integrino liniju integralnih keksa, a imamo i posne proizvode. Što se tiče trenda zdrave hrane, mislim da se u regionu više piše o tome, nego što se realno dešava na samom tržištu.
Biće dosta problema sa tim zbog situacije u Rusiji i Ukrajini koje zajedno čine 80 odsto svetske proizvodnje suncokretovog ulja. Palmino ulje koje se dobrim delom proizvodi na Dalekom istoku, takođe nije imuno na sve ovo. Pre svega mislim na transport. Bojim se da će svima koji koriste te sirovine biti strahovito teško u sledećih par godina, i da će se nastojati da se proizvodi sa onim što se može nabaviti. Možda ćemo tu odluku o prelasku na suncokretovo ulje morati da preispitamo i pričekamo da vidimo šta će se desiti u Ukrajini.
Krenuli smo da radimo intenzivnije sa ruskim tržištem, postigli dogovore sa određenim kupcima i sreća u nesreći je da smo to počeli tek prošle godine. Sad smo to stavili u drugi plan, to nije veliki promet, pa neće ni biti posledica. Ali, ta cela situacija će imati implikacije na rast cena sirovina i veliko je pitanje šta će biti sa energentima i cenom gasa.
I da i ne. Imamo sreću da je grupa velika i finansijska stabilna. Mi možemo podneti godinu dve sa umanjenom dobiti. Nismo u situaciji da moramo dramatično restrukturirati biznis kao što su neki prisiljeni. Ne moramo otpuštati ljude, rezati troškove, i nema razloga za paniku. Neke planove smo korigovali, i prilagođavamo se najbolje što možemo.
To je „igralište“ za naše ljude iz razvoja i marketinga, a onda i proizvodnje. To je sjajan alat i mesto gde naši ljudi mogu da eksperimentišu, rade laboratorijske uzorke i na osnovu uvida u potrebe potrošača testiraju šta ima potencijal za veću industrijsku proizvodnju. Ledena bananica je tamo razvijena. Imamo ideje da u budućnosti možda to proširimo, jer imamo maloprodajni lanac od 13 „Ja volim Štark“ radnji u kojima se prodaje specifičan asortiman koji nije idealan za industrijsku proizvodnju. Upravo u Štarku smo ponovo pokrenuli i naš Innowave program koji podstiče sve zaposlene da nominuju svoje predloge unapređenja i inovacija i na kraju se nagrađuju oni predlozi koji se usvoje da budu realizovani. Ideja i želja projekta je da da mogućnost svim štarkovcima da svojim konstruktivnim idejama i predlozima učestvuju u unapređenju kompanije i da tako zajedničkim snagama zakoračimo u novih 100 godina Atlantic Štarka.
Svi smo mi Stiv Džobs, ili bar nastojimo biti. To je snaga te laboratorije gde ljudi promišljaju. Obično su to ideje koje nastaju iz ličnih iskustava, ali na osnovu različitih metoda proveravamo da li vredi ući u proizvodnju. Šezdeset odsto naših zaposlenih su žene, koje osim što proizvode ovde, čokoladu koriste i kod kuće. Samo je važno stvoriti atmosferu da se one oslobode i kažu šta im treba kad prave kolače i šta bi moglo da prođe na tržištu. Tako su nastali i Menaž dugmići, jer su one rekle: „Zašto mi ne bismo imali dugmiće koji se lakše tope“. To smo napravili u saradnji sa kompanijom Beri Kalebo, koja je vodeći svetski proizvođač visokokvalitetnih proizvoda od čokolade i kakaoa. Iz naše laboratorije su izašli i Najlepše želje snek štapići preliveni čokoladom, i još punjeni kikirikijem. To je interesantan proizvod koji beleži veliki rast. Saradnja sa širom mrežom dobavljača nam takođe pomaže u osmišljavanju inovacija. Oni dugo rade u industriji, gledaju to nekim drugim očima, i ne poslušati njih – bila bi propuštena prilika.
Sad već sarađujemo sa četiri platforme, i to je deo biznisa naših radnji „Ja volim Štark“. Sigurno taj kanal prodaje neće biti tako veliki da bi nam bio strateški važan. Ipak daje mogućnost da vi poklonite nekome Najlepše želje ili Bananicu i dostavite mu na vrata kao iznenađenje. Za posebne dane kao što je 8. mart ili Dan zaljubljenih, u radnjama pravimo nekoliko puta veći promet nego inače.
SVIMA KOJI KORISTE PALMINO I SUNCOKRETOVO ULJE BIĆE STRAHOVITO TEŠKO U SLEDEĆIH NEKOLIKO GODINA 16 NOVA EKONOMIJA
Negativna demografija i emigracija, koja se doduše malo smanjila kad je bila korona – veliki su problem. Mi ne uvozimo radnu snagu, mislim da ima u Srbiji dovoljno potencijala. Naš je zadatak da ih privučimo i obezbedimo najbolje moguće uslove. Imamo prirodni odliv zaposlenih koji idu u penziju i zato se moramo posvetiti radnoj snazi do 2025. Tehnologija će odigrati svakako svoje, neće nam trebati isti taj broj novih radnika, ali ćemo jedan broj zaposlenih morati da obnovimo. Ideja nam je da više sarađujemo sa srednjim školama i da to bude dodatni kanal preko kojeg ćemo obezbediti mlađu radnu snagu.
Za sada ostajemo ovde. Nemamo planove da se selimo. Činjenica je da se grad širi i pritiska. Činjenica je da su trendovi u svetu da se industrija izmešta iz centra grada, ali ima primera gde ostaje, pogotovu u regionu. Ja lično mislim da još desetak godina do toga sigurno neće doći.
Prošle godine smo obnovili prisustvo na Kosovu, zadovoljno smo. Ove godine bi trebalo da se vratimo na nivo pre uvođenja sankcija. Mi kao kompanija podržavamo liberalizaciju i slobodan protok robe i ljudi. Mislim da smo mi prilično zavisni jedni od drugih, da smo više slični jedni drugima nego što ima razlika.
To je u redu. Država treba da podstiče strane investicije i povećanje proizvodnje. Sve naše države u regionu imaju premali udeo proizvodnje u BDP. To podstiče zapošljavanje. Te subvencije nisu limitirane i ekskluzivne samo na određene kompanije, i mi ih koristimo, kako u Srbiji, tako u drugim zemljama.
Atlantic je u dobroj finansijskoj situaciji koja joj daje snagu da napravi iskorak istog ranga, ako ne i veći od akvizicije Droga Kolinske koja je bila pre 12 godina. Ali zbog svih aktuelnih događanja, ovo je vrlo neizvestan period i zahteva dodatni oprez u procenjivanju potencijalnih meta i akvizicija, pa ćemo videti.
Preuzimanje delova teksta je dozvoljeno, ali uz obavezno navođenje izvora i uz postavljanje linka ka izvornom tekstu na novaekonomija.rs
Vesti iz zemlje Električna energija
Reč je o velikim, rotacionim bagerima koji kopaju ugalj
Vesti iz zemlje zaštita životne sredine
Obveznici koji unapređuju stanje zaštićenog područja i promovišu ga, moći će da budu oslobođeni od plaćanja naknade za korišćenje zaštićenog područja, predviđа se nacrtom izmena Zakona o naknadama za korišće...
Vesti iz zemlje Lokalna samouprava
Zajednički program Ujedinjenih nacija (UN) „PRO - Lokalno upravljanje za ljude i prirodu“ počeo je sa aktivnostima u 99 gradova i opština u iz Šumadije, zapadne, istočne i južne Srbije. Program se sprovodi u...
Beogradski preduzeće Belinda animals razvilo je rešenje za biorazgradnju plastike pomoću insekata. U saradnji sa Institutom za biološka istraživanja "Siniša Stanković", ova firma došlo je na ideju da larve v...
PREMIUM sadržaji na platformi NovaEkonomija.rs Inforamcije koje imaju dodatnu vrednost
POGLEDAJ SVE