
Mlađi od 18 godina više neće moći da koriste solarijum, propisano je Pravilnikom o kozmetičkim salonima i upotrebi solarijuma, koji je stupio na snagu sredinom februara, pišu Večernje novosti.
Kako ovaj list navodi, inicijativu je pokrenulo Udrženje dermatovenerologa Srbije, dok će punoletni korisnici ubuduće morati da daju svoj napismeni pristanak u dva primerka,od kojih jedan zadržava vlasnik, a drugi korisnik.
Na ovim obrascima biće jasno istaknuto da je korisnik upoznat sa rizicima upotrebe solarijuma, štetnim dejstvima UV zračenja, povećanim rizikom za dobijanje raka kože, oštećenjem vida, prevremenim starenjem kože, pojavom opekotina i osipa.
PROČITAJTE JOŠ:
Prema novom Pravilniku, osim maloletnih osoba, solarijum će biti zabranjen svima onima koji boluju, ili su bolovali od tumora kože, ili od oboljenja praćenih pojačanom osetljivošću na UV zračenje i toplotu, ali i onima koji piju lekove osetljive na UV zraženje.
Stručnjači objašnjavaju da čak i samo jedan odlazak u solarijum povećava rizik od pojave melanoma, najtežeg raka kože, te da u Srbiji godišnje od te bolesti oboli više od 600 ljudi, od kojih 200 već u trenutku postavljanja dijagnoze ima najtežu formu melanoma.
Kako je ranije za CINS objasnio Branislav Vulević, rukovodilac odeljenja za zaštitu od neojonizujućih zračenja u JP „Nuklearni objekti Srbije“, UV lampe i kreveti za sunčanje svrstani su u grupu – „kancerogeno za ljude“.
On za CINS navodi da još veći problem po zdravlje ljudi predstavlja situacija kada solarijumu istekne rok upotrebe ili ako su mu delovi neispravni. Duže korišćenje solarijumske lampe dovodi do prestanka njihovog rada, ili čak do emitovanja UVC zračenja, koje je jedno od najštetnijih.
Prema podacima Uprave carine do kojih je došao CINS (period od 2002 – do januar-mart, 2012. godine) dolazi se do zaključka da je u proteklih 11 godina u Srbiju uveženo više od dve hiljade polovnih i samo 126 novih solarijuma.
Veliki broj polovnih solarijuma povećeva opasnost njihovog kvarenja i emitovanja štetnih zraka, ali i potrebu za pojačanom kontrolom od strane držanih institucija.
Kako advokatica Zorica Hadžibabić kaže za CINS, u Srbiji ne postoje zakoni koji regulišu uvoz, izvoz, kao i ispravnost ovih uređaja, te sanitarni inspektori pri Ministarstvu zdravlja kontrolišu higijenu i zaposlene u smislu ispunjenja sanitarnih minimuma, uniforme i overene sanitarne knjižice.
Iako ispravnost solarijuma rade određene privatne firme, prema rečima Zorice Hadžibabić, one nemaju licencu, jer sistem licenciranja firmi koje bi se bavile servisiranjem solarijuma u Srbiji ne postoji.
Kako ova oblast nije regulisana zakonom, ispravnost solarijuma i opasnost po zdravlje njihovih korisnika ostaje samo na savesti vlasnika salona.