Broj zaposlenih u javnoj upravi smanjen je za preko 45.000 od uvođenja mera racionalizacije u javnom sektoru krajem 2013.godine, navodi se u nedavno objavljenoj Eksternoj evaluaciji Strategije reforme javne uprave u Srbiji.
Značajan negativni sporedni efekat ovih mera – tokom perioda većeg tereta posla usled reforme javne uprave i procesa evropskih integracija – bio je da su organi javne uprave češće zapošljavale nove zaposlene na privremenom osnovu, ocenjuje se u evaluaciji.
Takva praksa je ne samo umanjila osećaj vlasništva za proces reforme, nego je i povećala rizik da se neće uspeti u akumuliranju potrebnih kompetencija i stručnog znanja u javnoj upravi.
ODLAZE SESTRE SA PRAVIM DIPLOMAMA
Primećuje se i da u državnoj upravi postoji disproporcionalno visok broj vršilaca dužnosti na rukovodećim radnim mestima.
Prema stanju na dan 31. oktobra 2018., od ukupno 370 rukovodećih položaja na nivou centralne vlade, 322 je popunjeno rukovodiocima, od kojih su 214 (ili 66%) vršioci dužnosti.
U ovom izveštaju se podseća da su restriktivne mere zapošljavanja iz 2013. godine i dalje na snazi.
Autori izveštaja ocenjuju da imajući u vidu opseg reforme javne uprave i potrebe u vezi sa procesom evropskih integracija, postoje razlozi da se očekuje da će broj zaposlenih u JU u srednjoročnom periodu rasti.
Trenutno, u Srbiji je 6,4 zaposlena u javnoj pravi na 100 stanovnika, dok taj broj u EU iznosi 8,5 a u novim državama članicama 8,0.
PROČITAJTE JOŠ: KINESKI KREDITI OD MILIJARDU EVRA MILO DOMAĆEG ZAKONA
I.Pavlović